CIK traži deset miliona maraka za nove tehnologije

Centralna izborna komisija (CIK) BiH revidirala je svoj prvobitni zahtjev za dodjelu sredstava iz budžeta za 2022. godinu kojim traži deset miliona KM za nabavku opreme neophodne za digitalizaciju izbornog procesa.
CIK traži deset miliona maraka za nove tehnologije

Pored deset miliona KM za nove tehnologije, CIK traži i dodatnih dva miliona KM za povećanje naknada članovima biračkih odbora jer, kako je istaknuto na juče održanoj sjednici CIK-a, gornja granica za ove naknade je 4,7 miliona KM u bruto iznosu, što nije dovoljno da se te naknade, koje su malene, povećaju.


Podsjećanja radi, CIK je još ranije od Savjeta ministara BiH zatražio 24,8 miliona KM, s tim da im za osnovno funkcionisanje treba 12,8 miliona KM. Ovaj zahtjev CIK-a juče je revidiran u smislu da su aneksi za dodatna sredstva pojašnjeni i obrazloženi.


Na jučer održanoj sjednici istaknuto je da se "dodatnih" 12 miliona KM odnosi na nabavku novih tehnologija potrebnih za digitalizaciju izbornog procesa te povećanje naknada za članove biračkih odbora, koje se nisu povećavale godinama i koje su postale simbolične.


"Korigovan budžetski zahtjev je dopunjen u smislu da su obrazloženja dopunjena svim potrebnim traženim dokumentima", istaknuto je na jučer održanoj sjednici Centralne izborne komisije BiH.


Kada je riječ o novim tehnologijama u izbornom procesu, još ranije na sjednici CIK-a bilo je govora o tome da se za deset miliona KM, ukoliko se odobre, nabave laptopi, čitači biometrijskih podataka, otiska prsta i potrebna telekomunikaciona oprema.


Kada je riječ o povećanju naknada članovima biračkih odbora, Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, još ranije je rekao da su te naknade skromne, zbog čega je bilo slučajeva da članovi biračkih odbora odustaju na sam dan izbora.


"Neki nisu isplaćeni jer nemaju otvoren račun, a za tako male naknade nemaju ni ekonomsku opravdanost. CIK je zaključio da treba povećati naknade, pa uz dodatna dva miliona KM mogao bi se povećati iznos do 50 odsto", rekao je tada Bakalar, kada se na sjednici CIK-a početkom avgusta govorilo o budžetskom zahtjevu za 2022. godinu.


Kada je riječ o tim naknadama, prema odluci iz 2018, predsjednik biračkog odbora ima pravo na naknadu od 110 KM, a član 80 KM, dok njihovi zamjenici koji su angažovani na dan izbora imaju pravo na nakandu od 55, odnosno 30 KM. Inače, članovi biračkih odbora na dan izbora rade najmanje 14 sati.


Kada je riječ o samom budžetu, veliko je pitanje da li će on uopšte biti usvojen i da li će uopšte biti obezbijeđen novac za održavanje opštih izbora, koji su planirani za narednu godinu, s obzirom na to da predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH ne odlučuju.


Kako stvari trenutno stoje, neodlučivanje u institucijama BiH trajaće sve dok se ne povuku izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH, a kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida u BiH.


"Nezavisne novine" su nedavno objavile, prema nezvaničnim informacijama, da bi novac za izbore u slučaju nastavka blokade Savjeta ministara BiH mogli obezbijediti predstavnici međunarodne zajednice i kompletan iznos oko 8,5 miliona KM doznačiti direktno na račun CIK-a, o čemu se, takođe prema nezvaničnim informacijama, već razgovaralo u tim krugovima.


Izvor: Rtvbn.com


 

Anketa

Šta je prioritetno za unapređenje izbornog procesa od preporuka Koalicije ''Pod lupom''?
Rezultati

Implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava čime će se svim građanima/kama sa navršenih 18 godina omogućiti aktivno i pasivno biračko pravo bez obzira na njihovu etničku pripadnost i prebivalište. (20)

Implementirati presude Ustavnog suda BiH koje se odnose na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH a koje se odnose na konstituisanje Doma naroda FBiH i izbore u Gradu Mostar. (6)

Uvesti elektronsko skeniranje glasačkih listića na biračkom mjestu od strane birača/ica. (75)

Uvesti elektronsku identifikaciju birača/ica tj. čitače jedinstvenih bar kodova sa važećih identifikacionih dokumenata za identifikaciju birača/ica na biračkom mjestu. (37)

Smanjiti unutarstranački izborni prag za Opće izbore u BiH na 10% i izjednačiti ga sa unutarstranačkim izbornim pragom za lokalne izbore. (7)

Izbornim zakonom BiH predvidjeti institut zamjenskog poslaničkog mandata kako bi se izbjegla situacija da jedna osoba obavlja funkciju u izvršnoj vlasti, a istovremeno dobije mandat u zakonodavnoj vlasti. (3)

Omogućiti prigovor na izborni proces svima u svakoj fazi izbornog procesa. (6)

Spriječiti zloupotrebu javnih resursa u predizborne svrhe i svrhe izborne kampanje kroz zakonsko regulisanje ovog pitanja. (12)

Unaprijediti sistem kontrole finansijskog poslovanja političkih stranaka kako u izbornoj tako i neizbornoj godini kroz jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta Službe za reviziju CIk-a BiH. (4)

Pokrenuti inicijativu o donošenju državnog zakona o političkim organizacijama. (2)

Pokrenuti parlamentarnu i vanparlamentarnu raspravu o uvođenju instituta vanrednih izbora, vodeći računa o složenosti ustavnog uređenja BiH imajući u vidu da postoje četiri nivoa vlasti. (3)

Uvesti funkciju nestranačkog predsjednika/ce i zamjenika predsjednika/ce biračkog odbora koji će biti obučavani i pripremani za rad u neizbornim godinama kroz posebne programe edukacije. (10)

Uvesti dodatne mehanizme osiguranja kako bi se spriječile zloupotrebe glasanja putem pošte. (7)

Nakon utvrđivanja broja neiskorištenih glasačkih listića, a prije pakovanja u originalne kutije, iste treba učiniti neupotebljivim na način da se donji desni i lijevi uglovi glasačkih listića odrežu makazama. (11)

Uskladiti izborni zakon BiH sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u dijelu koji se odnosi na ravnopravnost spolova u postupku imenovanja članova/ica Centralne izborne komisije BiH. (7)

Glasaj

Mapa