Pod lupom: U BiH je izborni proces najduži, skraćivanjem ostaje manje prostora za kampanje

Izborni proces u BiH traje 180 dana od raspisivanja izbora do objave konačnih službenih rezultata, što se smatra najdužim periodom u odnosu na zemlje regije i svijeta. U razgovoru za Klix.ba direktor projekta Koalicija Pod lupom Dario Jovanović pojasnio je koliko to ugrožava sam izborni proces i osvrnuo se na izmjene Izbornog zakona.
Pod lupom: U BiH je izborni proces najduži, skraćivanjem ostaje manje prostora za kampanje

Jovanović je uporedio trajanje izbornog procesa u BiH s onim u zemljama regiona, koji su u prosjeku četiri do šest puta kraći. Tako u Hrvatskoj izborni period traje 40, u Srbiji 50, a u Crnoj Gori u prosjeku 75 dana. Dodao je da postoje dva razloga koja utječu na to da izborni proces u našoj državi traje 180 dana, a riječ je o ovjeri političkih subjekata i kandidatskih listi, što u zemljama regiona traje u prosjeku od 15 do 30, a u BiH ukupno 105 dana.


Drugi razlog je proces glasanja poštom koji traje nešto više od dva mjeseca do izbornog dana. Koalicija Pod lupom predložila je Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) skraćenje roka prijedlogom da se ova dva procesa izmjeste iz izbornog perioda.

"Mi ne vidimo razlog zbog čega se ovjera političkih subjekata i kandidatskih listi ne bi izmjestila iz izbornog perioda prije njegovog samog početka i automatizovala. Ona se sada radi na papirima koje neko mora prekucati, pregledati, provjeriti uzorak potpisa i slično, a sve je to moguće raditi kompjuterski i putem online sistema. Isto tako i glasanje putem pošte može početi puno ranije da se i ljudi koji će glasati mogu u što većem broju prijaviti, a isto tako da se ti listići vrate van izbornog perioda. Mislimo da je izborni period moguće skratiti za najmanje 60 dana", pojasnio je Jovanović.

Jovanović je naglasio da će se skraćivanjem izbornog procesa ostaviti manje prostora za političke kampanje i "trovanja" političkog ambijenta u BiH.

"Kod nas se izbori održavaju svake dvije godine, što nije specifičnost ostalih zemalja. Oni jesu redovni i zna se kad se održavaju, međutim, ukoliko uzmete u obzir da izborni period traje šest mjeseci, kao i to da mi nemamo formiranje vlasti vrlo brzo, i ako tome još dodate period koji traje najmanje tri mjeseca, a znao je recimo poslije 2010. godine trajati i 15 mjeseci, onda zapravo dođete u situaciju da između izbora imate svega 12-15 mjeseci nekog prostora bez kampanje i izbora, što je vrlo malo za konkretne reforme i promjene", kazao je Jovanović.


Izmjena Izbornog zakona sastoji se od dva ključna procesa



Tokom razgovora, Jovanović se osvrnuo i na izmjenu Izbornog zakona i naveo kako se gotovo na svakoj sjednici Zastupničkog doma predstavljaju novi prijedlozi izmjene, što je zbunjujuće pratiti i ljudima koji se bave politikom, a pogotovo običnim građanima. 

Dodao je da je u tome najbitnije razlikovati dva ključna procesa. Prvi je usvajanje krupnih političkih izmjena Izbornog zakona, a to su prije svega presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šalaka kojima se niko ne bavi, zatim, implementacija presuda Ustavnog suda BiH od kojih je najaktuelnija apelacija Bože Ljubića o tome da raspodjela delegata u Domu naroda FBiH nije ustavna.

"Ona zapravo prvi put dovodi implementaciju rezultata izbora u pitanje. To znači da se izbori mogu održati, ali neće biti moguće formirati Dom naroda FBiH, samim tim izabrati predsjednike i potpredsjednike Federacije i Dom naroda BiH pa i samu Vladu FBiH. I naravno ne zaboravimo krupne političke promjene u koje ulazi Mostar i priča o izboru članova Predsjedništva koja se više uopće ne dotiče presude Evropskog suda za ljudska prava, što je krajnje licemjerno, nego se tiče nastojanja jedne političke stranke (HDZ) da riješi to pitanje koje je njima sporno", rekao je Jovanović.

Naveo je da drugi proces izmjena Izbornog zakona koji se paralelno dešava predstavlja tehnička unapređenja koja nisu ništa manje važna jer su suštinska. Koalicija Pod lupom u skladu s tim ima 34 preporuke koje su rezultat posmatranja izbora, a od kojih je deset prioritetnih. 

"Trenutno imamo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH grupe zastupnika iz SDP-a, SBB-a i DF-a koji je prije dva dana usvojen u Zastupničkom domu, koji se nadovezuje na naše ključne preporuke od kojih se dvije odnose na nove tehnologije, a to je uvođenje skenera za glasačke listiće i čitača otiska prsta za identifikaciju birača. Mi pozdravljamo usvajanje tog zakona jer mislimo da doprinosi transparentnosti izbornog zakona i sprečava mnoge nepravilnosti i nadamo se da će ga usvojiti i Dom naroda i da će zaživjeti", ispričao nam je sagovornik.

Ono što je karakteristično za ovaj prijedlog izmjene jeste uvođenje i videonadzora na izborima, što je Jovanović okarakterisao kao dodatno osiguranje, ali je mišljenja da je potrebno obratiti pažnju na tajnost glasanja i kamere pozicionirati tako da se ona ne može ugroziti. 

S druge strane, naglasio je kako su identifikacija birača, odnosno, glasanje u ime druge osobe i brojanje glasova nakon što se zatvore biračka mjesta najkritičniji na izborni dan.

"Izmjena ovog dijela Izbornog zakona u potpunosti uklanja glasanje u ime druge osobe, jer trebate otisak prsta osobe i doprinosi transparentnosti u brojenju glasova. Mi smo predložili rješenje da birači skeniraju glasačke listiće, a ovo rješenje predviđa da to radi birački odbor poslije zatvaranja glasačkih mjesta što možda nije najbolja solucija, ali svakako je dobro da i to imamo, pohranjene rezultate s glasačkim listićima kako bi mogli vršiti dvostruku provjeru ručnog brojanja", naveo je Jovanović.


"Unutarstranački prag za kandidate na izborima treba se vratiti na evropskih od sedam do deset posto"



U aprilu 2016. godine donesena je odluka da unutarstranački prag na općim izborima bude 20, a na lokalnim deset posto. Ranije je taj prag iznosio pet posto, međutim, to je poslužilo kao argument strankama da postoje manipulacije tokom glasanja te da je tako bila olakšana mogućnost velikom broju kandidata da osvoje mandat u svim organima zakonodavne vlasti na nivou BiH.

Naprimjer, ukoliko određena stranka dobije stotinu glasova da je izborni prag pet posto on bi trebao dobiti samo šest glasova i time bi mogao "preskočiti" svoje protukandidate i kolege na listi i dobiti povjerenje građana, a sada je potrebno da osvoji 21 glas.

"To je protivno i preporukama Venecijanske komisije i zaključcima analize Evropskog parlamenta o otvorenim listama gdje se doslovno kaže da umjereni unutarstranački prag za kandidate između sedam i deset posto daje realne mogućnosti kandidatima da pretječu jedan drugog na listama i građanima da utječu na izbor konkretnih osoba. Doslovno je navedeno da svaki unutarstranački prag od 15 posto i više znači uvođenje zatvorenih listi čak i u sistemu koji mi kolokvijalno zovemo otvorene liste, ali u teoriji to su zapravo zatvorene neblokirane liste", pojasnio je Jovanović.

Naveo je da su na početku zahtijevali da se taj prag podigne na 30 za opće i 15 za lokalne izbore, međutim, reagovala je i Međunarodna zajednica te se to nije dogodilo. Dodao je da će se prvi put nakon 18 godina u BiH glasati na skoro zatvorenim listama ukoliko se to ne promijeni.

"Sada se već polako 'bude' i stranke kada su shvatile šta znači tih 20 posto. Mi iz Koalicije Pod lupom smatramo da bilo kakav unutarstranački prag za kandidate veći od deset posto nije dobar. Ukoliko se smatra da je potrebno da većina zasluži veće povjerenje građana unutar ukupnog broja glasova stranke, onda je sasvim uredu da to bude taj evropski prosjek između sedam i deset posto, ne mora se vratiti na pet posto jer je to već bilo, ali smo protiv toga da to ide preko deset posto", zaključio je Jovanović.


Izvor: Klix.ba

Anketa

Šta je prioritetno za unapređenje izbornog procesa od preporuka Koalicije ''Pod lupom''?
Rezultati

Nestranački predsjednik biračkog odbora (572)

Javna objava imena svih članova biračkog odbora 30 dana prije izbornog dana (175)

Providne glasačke kutije (187)

Smanjenje visine glasačkih kabina (58)

Sve navedeno (867)

Drugo (136)

Glasaj

Mapa