Vehid Šehić za Interview.ba: Izbori u BiH nikada nisu bili pošteni i slobodni

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" te predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić za Interview.ba ocijenio je dosadašnje izborne rezultate, analizirao političku scenu nakon izbora 2018. godine te potrebu za stvaranjem istinskog političkog bloka koji treba da afirmiše suverenitet građanina, vrijednosti socijalne države, otvoreno društvo, posebno insistirajući na socijalnoj pravdi i pravednosti, solidarnosti, poštivanju drugog i drugačijeg bez stereotipa i predrasuda.
Vehid Šehić za Interview.ba: Izbori u BiH nikada nisu bili pošteni i slobodni

STRANKE STVARAJU IZBORNE NEPRAVILNOSTI "Nijedan pokušaj izmjene Izbornog zakona BiH ne nailazi na podršku predstavnika političkih stranaka jer su upravo oni  najodgovorniji za nezakonitosti u izbornom procesu, jer preko svojih članova biračkih odbora utiču na nepravilnosti. Dok se Izbornim zakonom ne predvidi odgovornost političkih subjekata, uz istovremeno drastično povećanje novčanih kazne za one članove izborne administracije koji krše zakon, teško ćemo doći u situaciju da naše izbore proglasimo poštenim i slobodnim."


INTERVIEW.BA: Bliže nam se izbori 2018.  godine, a važni politički faktori u ovoj zemlji izjavljuju da do njih uopšte neće ni doći ako se ne udovolji njihovim željama u vezi izmjena Izbornog zakona. Da li je realan ovaj scenario?


ŠEHIĆ: Istina je da je potrebno promijeniti Izborni zakon BiH, imajući u vidu odluke Ustavnog suda BiH, kada je u pitanju konstituisanje Doma naroda u FBiH, što može dovesti u pitanje da nakon održanih izbora neće biti stvorene zakonske pretpostavke za konstituisanje vlasti, kako na nivou FBiH, tako ni na nivou BiH, imajući u vidu činjenicu da se delegati za Dom naroda Federalnog parlamenta delegiraju iz reda izabranih poslanika u kantonalnim skupštinama. Također, treba istaći činjenicu da se delegati Doma naroda Parlamentarne Skupštine BiH delegiraju iz Doma naroda Parlamenta Federacije, pa je upitno i formiranje izvršne vlasti kako na nivou FBiH, tako i na nivou BiH. Treba naglasiti da smo mi jedina država gdje oba doma imaju iste nadležnosti, za razliku od drugih država koje imaju također dvodomni sistem, ali nadležnosti nisu iste. Iz svega proizilazi da se izbori mogu održati, ali se neće moći implementirati rezultati izbora.


INTERVIEW.BA: Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je davne 2009. godine donio presudu Sejdić-Finci koja ni do danas nije provedena, čime je BiH i dalje jedina zemlja u Evropi koja ne dopušta kandidovanje svim svojim državljanima. Zbog čega ni nakon osam godina?


ŠEHIĆ: Kada se govori o odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu,  zanemaruje se činjenica da je osim odluke Sejdić-Finci, isti sud donio odluku i u slučaju Pilav i slučaju Zornić.


Po meni, najznačajnija odluka ovog suda je u slučaju Zornić, jer ona daje za pravo svakom građaninu, državljaninu BiH, aktivno i pasivno biračko pravo za sve izborne funkcije, bez obzira gdje živi. Ova odluka je odredila građanina kao nosioca suvereniteta i time daje značaj individualnim ljudskim i građanskim pravima.


Ovo iziskuje promjene Ustava BiH, ali nakon toga i izmjene Izbornog zakona BiH. Zbog nedostatka političke odgovornosti aktera političkog života u BiH, kao i sankcija za nepoštivanja odluka, kako evropskih sudova, tako i ustavnih sudova BiH, imamo situaciju da nijedna odluka nije implementirana, a rezultat svega toga je da još uvijek nemamo vladavinu prava.


INTERVIEW.BA: Svjedoci smo čestih izbornih krađa i prevara, što je utvrđeno i od strane Koalicije Pod lupom. Međutim, rijetki su akteri izbornog procesa koji su kažnjeni zbog ovih izbornih nepravilnosti. Može li se i kako ovo efikasno riješiti?


ŠEHIĆ: Nažalost, nijedni izbori u BiH nisu zadovoljili kriterij da su oni bili pošteni i da su rezultati bili istinska volja birača. Za ovakvu ocjenu izbora u BiH najveću odgovornost snose politički subjekti koji učestvuju u izbornom procesu, jer su oni najveći generatori nezakonitosti i povreda izbornog zakonodavstva.


Nijedan pokušaj da se kroz izmjene i dopune Izbornog zakona BiH promijene određene odredbe, utvrdi i jasno definiše pojedinačna odgovornost izborne administracije nije uspio. U prvom redu to znači odgovornost članova biračkih odbora, sa znatno većim novčanim sankcijama, uvođenje daleko veće transparentnosti samog izbornog procesa, što bi kao rezultat donijelo stvarnu izbornu volju građana birača.


Naime, nijedan pokušaj izmjene Izbornog zakona BiH i provedbenih akata Centralne izborne komisije BiH ne nailazi na podršku dijela predstavnika političkih stranaka (zakonodavne vlasti) jer upravo su političke stranke koje učestvuju na izborima najodgovornije za nezakonitosti u izbornom procesu, jer preko svojih članova biračkih odbora utiču na nepravilnosti. Dok se Izbornim zakonom ne predvidi odgovornost političkih subjekata, uz istovremeno drastično povećanje novčanih kazni za one članove izborne administracije koji krše zakon, teško ćemo doći u situaciju da naše izbore proglasimo poštenim i slobodnim.


INTERVIEW.BA: Ima li korupcije u izbornom procesu i ako da, šta biste naveli kao očit primjer?


ŠEHIĆ: Činjenica je da mnoge političke stranke kupuju mjesta u biračkim odborima, da izbjegavaju obaveze prema državi kada je u pitanju plaćanje poreza i doprinosa na naknade koje daju svojim posmatračima, a ogromna sredstva troše na plaćanje svojih posmatrača, kojih je na prošlim izborima bilo akreditovano preko 60.000, a da u svojim izvještajima nisu naveli iznos koji su uplatili posmatračima jer mnogi tvrde da su njihovi posmatrači volonteri, što je apsolutna laž. To govori o njihovoj iskrenosti u predizbornoj kampanji da će se boriti protiv korupcije, nepotizma, a već na izborni dan upravo čine suprotno.


INTERVIEW.BA: Političke stranke, to je bilo prisutno na proteklim izborima, birače pokušavaju potkupiti stvarima poput kupovine glasova za 50 KM ili paketima sa hranom. Je li ovo masovna pojava i kako birače obrazovati o vrijednosti njihovog glasa kojim nekome daju moć tokom naredne četiri godine mandata?


ŠEHIĆ: Ono što predstavlja poseban problem u BiH tiče se morala i etike. Naime, neki građani su dozvolili da ih političari potcjenjuju, ponižavaju, nudeći im 50 ili 100 KM za glas, korišteći tešku socijalnu situaciju u kojoj se nalaze građani ove države, a u koju su nas upravo doveli ti koji koristeći tako težak socijalni položaj kupuju glas. Glas građanina birača BiH je neprocjenjiv i ne trebaju dozvoliti da ih kupe za neki paket ili 50 KM jer im na takav način omogućavamo da zarade stotine hiljada maraka, što na zakonit, a što i na nezakonit način. Zato je i zadatak onih političkih stranaka koje drže do političkog morala, nevladinih organizacija da upravo apeluju na građane da ih ne ponižavaju na takav način kada su izbori u pitanju.


INTREVIEW.BA: Kako ocjenjujete ulogu sudstva i tužilaštva u zaštiti izbornog procesa i procesuiranju slučajeva kršenja zakona koji su prijavljeni? Je li njihov odgovor zadovoljavajući?


ŠEHIĆ: Samo dva predmeta se vode pred sudovima kada su u pitanju krivična djela iz izbornog procesa, što dokazuje da nema interesa da izborni proces bude praznik demokratije, a ne vanredno stanje. Onog trenutka kada budu pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne svi oni koji krše izborni zakon, tek tada ćemo stvoriti pretpostavku da možemo reći da će izbori biti pošteni i slobodni. U nekim državama, kada su u pitanju izborne prevare, sankcije predviđene zakonima su daleko veće nego kod nas, čak i gubljenje državljanstva.


INTERVIEW.BA: Pratili ste i pratite niz izbornih ciklusa u našoj zemlji. Koja je Vaša generalna ocjena, jesu li fer i pošteni i šta najviše zamjerate u njihovoj organizaciji i kontroli?


ŠEHIĆ: Po mom mišljenju, nikada do sada izbori nisu bili pošteni i slobodni, a glavni nedostatak je nepostojanje odgovornosti od izborne administracije kao i političkih stranaka.


INTERVIEW.BA:  Prvi medijski istupi opozicionih stranaka, posebno ljevice, govore o tome da će predizborna kampanja biti usmjerena na bavljenje "krupnim političkim temama". Zašto životne teme još uvijek ne dominiraju političkom agendom i kada mislite da će se to desiti?


ŠEHIĆ: Bez obzira da li se radi o opštim ili lokalnim izborima, u izbornoj kampanji politički subjekti se bave krupnim političkim temama, kao što su ugroženost kolektivnih prava, vitalni nacionalni interesi, a ne onim životnim stvarima koje bi u prvim redu svim građanima omogućile pravnu, ekonomsku i socijalnu sigurnost. Evidentno je da sadašnje političke garniture nemaju odgovor na ta životna pitanja jer se ne ponašaju kao servis građanima BiH nego politiku shvataju isključivo kao zanimanje koje treba da im donese veliku materijalnu korist, što je politiku u BiH dovelo u situaciju da se o njoj govori kao o najnemoralnijem zanimanju.


Do promjene političke agende stranaka u BiH će doći onog trenutka kada građani birači shvate koje su to istinske vrijednosti za koje se treba zalagati i koje će im omogućiti život sa više dostojanstva, više radnih mjesta, socijalnu politiku koja će u prvom redu zaštiti najugroženije grđane ove države, pravnu sigurnost, jednake šanse za sve.


INTERVIEW.BA: Šta lično očekujete od narednih izbora – pobjedu već postojećih snaga čije su politike gotovo uništile društvo ili vidite neke nove snage na pomolu?


ŠEHIĆ: Jako je teško prognozirati šta će se desiti na političkoj sceni nakon izbora 2018. godine. Sigurno je da će sadašnje političke stranke koje čine vlast pokazati svoju moć, ali se iskreno nadam da neće dobiti podršku kao što su je dobili na prošlim izborima jer su konačno građani birači počeli razmišljati kao slobodni ljudi. Da li će se na političkoj sceni pojaviti neki novi, vjerovatno da, ali je pitanje koliko će im građani birači vjerovati. Sa većom sigurnošću mogu reći da se bojim veće apstinencije birača, ali to je veliki zadatak naročito socijal-liberalnih građanskih stranaka.


ZAMISLI 2018!


INTERVIEW.BA: Hajmo zamisliti 2018. godinu i rezultate izbora, prva slika Parlamenta BiH i Vijeća ministara. Koliko njih na slici su žene, koji procenat?


ŠEHIĆ: Pa negdje preko 30%.


INTERVIEW.BA: Ako biste birali tri žene za članice Predsjedništva, koga biste birali?


ŠEHIĆ: Angelu Merkel.


INTERVIEW.BA: Dajte nam jedan razlog zašto glasati za ženu?


ŠEHIĆ: Ja volim svoju majku, a moja majka je žena.


OVAJ INTERVJU PUBLICIRAN JE UZ PODRŠKU FONDACIJE HEINRICH BOLL


Izvor: Interview.ba

Anketa

Šta je prioritetno za unapređenje izbornog procesa od preporuka Koalicije ''Pod lupom''?
Rezultati

Nestranački predsjednik biračkog odbora (333)

Javna objava imena svih članova biračkog odbora 30 dana prije izbornog dana (88)

Providne glasačke kutije (105)

Smanjenje visine glasačkih kabina (24)

Sve navedeno (442)

Drugo (74)

Glasaj

Mapa