Centralna konferencija Koalicije „Pod lupom“: Godina 2021. treba biti godina izbornih reformi

Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ organizovala je online centralnu konferenciju „Izborna reforma 2021“ koja je okupila predstavnike/ce Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara BiH, izborne administracije, međunarodne zajednice, predstavnike/ce partnerskih organizacija civilnog društva koje su uključene u nestranačko posmatranje izbora, te izborne posmatrače, predstavnike/ce medija i drugih organizacija.
Centralna konferencija Koalicije „Pod lupom“: Godina 2021. treba biti godina izbornih reformi

Centralna konferencija predstavlja nastavak aktivnosti na unapređenju izbornog procesa i izbornog zakonodavstva u BiH, s ciljem kreiranja kvalitetnih zaključaka i preporuka, koje će biti razmatrane i prihvaćene u institucijama vlasti u BiH, a generalni zaključak Centralne konferencije je da bi 2021. godina trebala biti godina izbornih reformi.


Dosadašnje izmjene izbornog zakona su zanemarivale interese građana birača i više su su bile, moram iskreno reći, povlađivanje političkim strankama. Izborni zakon koji odražava demokratičnost jedne države, zakon koji pokazuje koliko se poštuju ljudska i građanska prava ove države, moramo urediti tako da u prvom redu štiti izbornu volju građana-birača u BiH. – istaknuo je Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“.


U uvodnom dijelu konferencije obratili su se Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, Eric Nelson, Ambasador SAD-a u BiH i Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH.


Ustavna i izborna reforma dio su 14 ključnih prioriteta utvrđenih u Mišljenju Evropske komisije o aplikaciji BiH za članstvo u EU. Te reforme nisu apstraktne, već specifične, zdravorazumske promjene. Jasno su zacrtane, uključujući preporuke OSCE/ODIHR-a i GRECO-a Vijeća Europe. Ovim se reformama rješavaju nedostaci istaknuti na nedavnim općim i lokalnim izborima. One su potrebne kako bi se osiguralo da glasovi građana zaista budu važni. Dakle, prioriteti su jasni. Argument s kojim se često susrećem kada govorim o nužnosti izborne i ustavne reforme je da je u BiH to „nemoguća misija“. Ne mislim da je to tako. Ne samo da su reforme moguće, već su od presudne važnosti za put integracije BiH u EU i za građane BiH. – izjavio je  Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH.


Eric Nelson, Ambasador SAD-a u BiH, rekao je kako je neizborna godina prilika koju BiH ne smije propustiti kako bi uvjerila sve građane/ke da oni imaju priliku da budu birani, da glasaju i da imaju veće povjerenje u to da je njihov glas bitan. Ambasador SAD-a je potcrtao i značajnu ulogu Parlamentarne skupštine BiH u reformi izbornog zakonodavstva.


U konačnici, Parlament će imati glavnu riječ za, prvo, ograničenu, ali značajnu ustavnu reformu za provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava i uklanjanje diskriminacije u izbornom procesu, drugo, reformu izbornog zakona radi rješavanja presuda Ustavnog suda i treće, tehničke i zakonodavne promjene potrebne za provedbu ključnih preporuka ODIHR-a za integritet izbora. – rekao je Eric Nelson, Ambasador SAD-a u BiH.


Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, osvrćući se na Lokalne izbore 2020. godine, istaknula je nedostatke trenutnog sistema i nedostatak odgovornosti za učinjenje greške.


Prvo, u postojećem sistemu ima previše prostora za greške, nepravilnosti i zloupotrebe. Rezultat toga je široko nepovjerenje javnosti u većinu elemenata izbornog procesa. Drugo, povjerenje se ne može povratiti bez odgovornosti, bilo političkih subjekata, bilo tijela izborne adiminstracije ili dužnosnika. Odgovornost ne znači nužno krivične istrage ili slično, već postupak koji traži i preispituje greške, dopušta ispravke i osigurava da se odgovorni identificiraju, ako i kada je to potrebno, da se suoče s odgovarajućim posljedicama. – kazala je Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH.


Osvrt na očekivanu izbornu reformu 2021. godine su dali: Borjana Krišto, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Nikola Špirić, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i Munib Jusufović, delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.


Kada govorimo o reformi izbornog zakonodavstva u kontekstu provedbe Ustavnog suda prije svega, kao i odluka međunarodnih sudova, upravo moramo voditi se poštivanjem principa ustavne strukture Bosne i Hercegovine, kao države tri jednakopravna konstitutivna naroda i drugih koji u njoj žive. Da je konstitutivnost i međusobna ravnopravnost sva tri naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba, temeljno i natrkrovljujuće načelo Ustava BiH, kao i zabrana privilegije i dominacije u strukturama vlasti bilo kojeg od tri konstitutivna naroda, potvrdio je i Ustavni sud BiH svojom odlukom. – rekla je Borjana Krišto, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.


Drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Nikola Špirić se osvrnuo i na formiranje Interresorne radne grupe za reformu Izbornog zakona BiH.


Svjesni da je reforma izbornog zakonodavstva jedan od četrnaest uslova Evropske komisije, kolegij oba Doma je formirao Interresornu radnu grupu koju čine tri predstavnika iz Doma naroda, 3 iz Predstavničkog doma, 3 iz Vijeća ministara. Definisali smo zaključak kojim je otvorena mogućnost da interresorna radna grupa može u jednoj fazi da traži usluge nevladinog sektora, akademske zajednice, eksperata, domaćih i međunarodnih i CIK-a. – reako je Nikola Špirić.


Nikola Špirić je istaknuo da bi Interresorna radna grupa trebala uključiti opozicione stranke koje imaju klubove u Predstavničkom domu čime bi reforma izbornog zakonodavstva bila uspjeh svih.


Munib Jusufović, delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH je u svom govoru na centralnoj konferenciji istaknuo dvije oblasti u kojima bi se reforme trebale dogoditi.


Postoje dvije grupe problema ili različitih grupa prema kojima treba ići na izmjene Izbornog zakona. Jedni su iznad svega političke naravi, a to su prije svega, dogovor oko izbora članova Predsjedništva BiH i dogovor oko izbora Doma naroda. U drugoj grupi pitanja, postoje, ja bih ih nazvao tehnička pitanja, a neka pitanja od tih tehničkih pitanja su i suštinska, prije svega uvođenje novih tehnologija. Ukoliko se ne uvedu nove tehnologije, mi nećemo nikada imati regularne izbore. – zaključio je Munib Jusufović, delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.


Na održane Lokalne izbore 2020. godine, osvrnuo se Željko Bakalar, predsjednik CIK BiH. Pored izazova sa kojima se suočavala Centralna izborna komisija BiH pri organizovanju Lokalnih izbora 2020. godine, Željko Bakalar je iznio oblasti koje je CIK BiH prepoznala kao prioritete za unapređenje izbornog procesa u BiH.


 


Naše viđenje, šta bi trebalo biti fokus budućih unapređenja izbornog zakonodavstva, u svakom slučaju, pod brojem jedan je izmjena načina imenovanja članova biračkih odbora, o čemu, čini mi se, danas postoji jedan opći koncenzus svih sudionika koji su bili panelisti, apsolutno uvođenje novih tehnologija u proces identifikacije birača kao i samog glasanja i brojanja glasačkih listića na glasačkom mjestu, sprečavanje zlouporabe javnih resursa u predizborne svrhe i svrhe izborne kampanje kroz zakonsko reguliranje navedenog pitanja. Zatim, potrebno je uvesti dodatne mehanizme osiguranja, kako bi se spriječile zlouporabe glasanja i registracije birača putem pošte o čemu postoje različiti modeli i uz izmjene Izbornog zakona i bez izmjena Izbornog zakona. Zatim, sankcioniranje tzv. govora mržnje bi trebalo biti prošireno na kompletan izborni period, a ne samo na period izborne kampanje. – rekao je Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.


Koalicija „Pod lupom“ je na centralnoj konferenciji predstavila Finalni izvještaj o posmatranju Lokalnih izbora 2020. u BiH sa preporukama za unapređenje izbornog procesa u Bosni i Hercegovini.


 Nepravilnosti koje je zabilježila Koalicija „Pod lupom“ ukazuju na potrebu hitnog unapređenja izbornog procesa kroz implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, te izmjenu Izbornog zakona BiH i provedbenih akata CIK-a. Ključno je to što među svim učesnicima centralne konferencije postoji saglasnost o nužnosti unapređenja izbornog procesa i volja da se neizborna 2021. godina iskoristi za neophodne izmjene. – zaključio je Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije „Pod lupom“.

Anketa

Šta je prioritetno za unapređenje izbornog procesa od preporuka Koalicije ''Pod lupom''?
Rezultati

Implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava čime će se svim građanima/kama sa navršenih 18 godina omogućiti aktivno i pasivno biračko pravo bez obzira na njihovu etničku pripadnost i prebivalište. (16)

Implementirati presude Ustavnog suda BiH koje se odnose na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH a koje se odnose na konstituisanje Doma naroda FBiH i izbore u Gradu Mostar. (6)

Uvesti elektronsko skeniranje glasačkih listića na biračkom mjestu od strane birača/ica. (63)

Uvesti elektronsku identifikaciju birača/ica tj. čitače jedinstvenih bar kodova sa važećih identifikacionih dokumenata za identifikaciju birača/ica na biračkom mjestu. (34)

Smanjiti unutarstranački izborni prag za Opće izbore u BiH na 10% i izjednačiti ga sa unutarstranačkim izbornim pragom za lokalne izbore. (6)

Izbornim zakonom BiH predvidjeti institut zamjenskog poslaničkog mandata kako bi se izbjegla situacija da jedna osoba obavlja funkciju u izvršnoj vlasti, a istovremeno dobije mandat u zakonodavnoj vlasti. (3)

Omogućiti prigovor na izborni proces svima u svakoj fazi izbornog procesa. (6)

Spriječiti zloupotrebu javnih resursa u predizborne svrhe i svrhe izborne kampanje kroz zakonsko regulisanje ovog pitanja. (11)

Unaprijediti sistem kontrole finansijskog poslovanja političkih stranaka kako u izbornoj tako i neizbornoj godini kroz jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta Službe za reviziju CIk-a BiH. (4)

Pokrenuti inicijativu o donošenju državnog zakona o političkim organizacijama. (1)

Pokrenuti parlamentarnu i vanparlamentarnu raspravu o uvođenju instituta vanrednih izbora, vodeći računa o složenosti ustavnog uređenja BiH imajući u vidu da postoje četiri nivoa vlasti. (2)

Uvesti funkciju nestranačkog predsjednika/ce i zamjenika predsjednika/ce biračkog odbora koji će biti obučavani i pripremani za rad u neizbornim godinama kroz posebne programe edukacije. (7)

Uvesti dodatne mehanizme osiguranja kako bi se spriječile zloupotrebe glasanja putem pošte. (7)

Nakon utvrđivanja broja neiskorištenih glasačkih listića, a prije pakovanja u originalne kutije, iste treba učiniti neupotebljivim na način da se donji desni i lijevi uglovi glasačkih listića odrežu makazama. (11)

Uskladiti izborni zakon BiH sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u dijelu koji se odnosi na ravnopravnost spolova u postupku imenovanja članova/ica Centralne izborne komisije BiH. (5)

Glasaj

Mapa