Opšti izbori 2018

Opšti izbori 2018

Nedovršen pravni okvir, neimplementacija obavezujućih presuda domaćih i stranih sudova, transparentno kršenje Izbornog zakona BiH, rekordan broj zabilježenih izbornih nepravilnosti, politički utjecaj na izbornu administraciju, te izostanak sankcija doprinijeli su tome da je Koalicija ''Pod lupom'' Opće izbore 2018. ocjenila kao djelimično neregularne. Ovo je prvi put od kada Koalicija ''Pod lupom'' posmatra izbore da je iste ocjenila kao neregularne u pojedinim dijelovima izbornog procesa.


U periodu prije izbornog dana 7. oktobra zabilježen je rekordan broj izbornih nepravilnosti od 2014. godine od kada Koalicija „Pod lupom“ posmatra izbore. Stiče se utisak da političke stranke u ovoj državi rade što god žele i da za njih zakoni ne važe kao za ostale građane/ke. Ovo je omogućeno tromošću izborne administracije i istražnih organa u otklanjanju i procesuiranju izbornih nepravilnosti.


U predizbornom periodu posmatrači/ce Koalicije zabilježili su stotine slučajeva izbornih nepravilnosti kao što su nedozvoljeni pritisci na birače/ice, kupovina glasova, uslovljavanje otkazima ili nuđenje novog zaposlenja u zamjenu za glas, zloupotreba javnih resursa u svrhu kampanje, neažurirani birački spiskovi u pojedinim općinama, nezakonita trgovina mjestima u biračkim odborima, zabranjeno plaćeno političko oglašavanje prije početka kampanje (tri puta više nego za isti period za Lokalne izbore 2016), te druge vrste nepravilnosti.


Uz to, Koalicija je zaprimila brojne prijave građana/ki o različitim vrstama nepravilnosti i izbornih prevara. Imajući u vidu da je izbornih nepravilnosti sigurno bilo daleko više, možemo ocijeniti da je predizborni period u BiH u najmanju ruku – haotičan.  


Najviše zabrinjava masovna pojava zloupotrebe ličnih podataka građana/ki u svrhu prijava za glasanje putem pošte, bez njihovog znanja. Zabilježeno je više stotina ovakvih slučajeva koje je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) proslijedila nadležnom tužilaštvu. Enormno povećanje broja registrovanih birača/ica za glasanje putem pošte, pogotovo u pojedinim općinama i gradovima u BiH, svakako predstavlja signal za nadležne organe da se detaljno pozabave ovim problemom.


Nažalost, zabilježene su i konkretne poruke kojima se poziva na nasilje ili diskriminaciju određenih pojedinaca i grupa, a koje trebaju biti predmet ozbiljne istrage nadležnih organa.  Jako zabrinjavaju i otvoreni pozivi i poruke pojedinih kandidata/kinja na izborima kojima se ohrabruju primjeri očiglednog kršenja zakona, zloupotreba položaja i javnih resursa svih građana/ki i izrugivanja građanima/kama.  


Produbljivanje međuetničkih ali i unutaretničkih podjela, te izazivanje straha od drugog i drugačijeg i dalje ostaje osnovno obilježje izbornih kampanja i programa u BiH. Razočaravajuće je što politički subjekti koji trenutno obnašaju vlast, ili su imali priliku obašati istu u prethodnim mandatima, i dalje nisu u stanju gledati u budućnost, ponuditi perspektivu građanima/kama i dati konkretna rješenja nagomilanih problema. 


Uz manja odstupanja u provedbi izbornih predradnji, izborna administracija na lokalnom nivou uglavnom je adekvatno izvršila pripreme za održavanje izbora. Međutim, događaji vezani za CIK BiH i incidenti u pojedinim općinama umanjuju ukupno povjerenje građana/ki u izbornu administraciju.


 


Sam izborni dan 7. oktobra 2018. godine proveden je uglavnom u skladu sa Izbornim zakonom BiH i provedbenim aktima CIK BiH. Zabilježen je određeni broj incidentnih situacija i nepravilnosti koje su se događale na izborni dan, a koje ukazuju na potrebu nužnog unapređenja kvalitete provođenja izbora u BiH. Međutim, s obzirom na sve što se dešavalo u izbornoj kampanji, veliki broj nepravilnosti (kupovina glasova, zloupotreba javnih resursa, vršenje pritisaka na birače/ice, zloupotreba glasanja putem pošte), zatim nepravilnosti tokom glasanja, u procesu utvrđivanja rezultata, ovi izbori nisu održani u demokratskoj atmosferi u kojoj su birači/ce mogli slobodno i bez pritisaka odlučivati o svojoj izbornoj volji.  

Prema podacima CIK BiH, izlaznost na Općim izborima 2018. godine bila je 53,36% na nivou BiH. U poređenju sa izlaznošću na Opće izbore od 2002. godine[1], ovo je najniža zabilježena izlaznost birača/ica. 

Rezultati izbora potvrđeni su u Zakonom predviđenom roku od 30 dana, objavljeni su 6. novembra 2018. godine. Zakonodavna tijela, kao i Predsjedništvo BiH, te Predsjednik i potpredsjednici RS koji se neposredno biraju na Općim izborima održali su konstituirajuće sjednice uglavnom u predviđenim rokovima, osim u slučaju osam kantonalnih skupština koje su to učinile nakon isteka roka. Posredni izbori za domove naroda u PS BiH i PFBiH okončani su tek u februaru, odnosno martu 2019. godine, dok je Vijeće naroda RS izabrano u NSRS u decembru 2018..

Ni nakon 5 mjeseci od sprovedenih Općih izbora, odnosno 1. marta 2019. godine, nije konstituisana izvršna vlast na nivou države, na nivou Federeacije BiH, kao ni izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, a samo u tri kantona je izabrana izvršna vlast (Kanton Sarajevo, Zapadno-hercegovački kanton i Unsko-sanski).

Na izborni dan 7. oktobra 2018. godine, Koalicija „Pod lupom“ imala je blizu 4.000 posmatrača/ica na biračkim mjestima širom BiH. Posmatrači/ce Koalicije izbore su posmatrali na 3.650 biračkih mjesta što je nešto više od 60% ukupnog broja biračkih mjesta u zemlji. Na terenu je bilo i 60 mobilnih timova, a posmatrači/ce su pratili i rad svih 143 lokalne izborne komisije.


 


 


 

Anketa

Šta je prioritetno za unapređenje izbornog procesa od preporuka Koalicije ''Pod lupom''?
Rezultati

Implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava čime će se svim građanima/kama sa navršenih 18 godina omogućiti aktivno i pasivno biračko pravo bez obzira na njihovu etničku pripadnost i prebivalište. (0)

Implementirati presude Ustavnog suda BiH koje se odnose na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH a koje se odnose na konstituisanje Doma naroda FBiH i izbore u Gradu Mostar. (1)

Uvesti elektronsko skeniranje glasačkih listića na biračkom mjestu od strane birača/ica. (8)

Uvesti elektronsku identifikaciju birača/ica tj. čitače jedinstvenih bar kodova sa važećih identifikacionih dokumenata za identifikaciju birača/ica na biračkom mjestu. (1)

Smanjiti unutarstranački izborni prag za Opće izbore u BiH na 10% i izjednačiti ga sa unutarstranačkim izbornim pragom za lokalne izbore. (1)

Izbornim zakonom BiH predvidjeti institut zamjenskog poslaničkog mandata kako bi se izbjegla situacija da jedna osoba obavlja funkciju u izvršnoj vlasti, a istovremeno dobije mandat u zakonodavnoj vlasti. (0)

Omogućiti prigovor na izborni proces svima u svakoj fazi izbornog procesa. (1)

Spriječiti zloupotrebu javnih resursa u predizborne svrhe i svrhe izborne kampanje kroz zakonsko regulisanje ovog pitanja. (0)

Unaprijediti sistem kontrole finansijskog poslovanja političkih stranaka kako u izbornoj tako i neizbornoj godini kroz jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta Službe za reviziju CIk-a BiH. (0)

Pokrenuti inicijativu o donošenju državnog zakona o političkim organizacijama. (0)

Pokrenuti parlamentarnu i vanparlamentarnu raspravu o uvođenju instituta vanrednih izbora, vodeći računa o složenosti ustavnog uređenja BiH imajući u vidu da postoje četiri nivoa vlasti. (0)

Uvesti funkciju nestranačkog predsjednika/ce i zamjenika predsjednika/ce biračkog odbora koji će biti obučavani i pripremani za rad u neizbornim godinama kroz posebne programe edukacije. (1)

Uvesti dodatne mehanizme osiguranja kako bi se spriječile zloupotrebe glasanja putem pošte. (2)

Nakon utvrđivanja broja neiskorištenih glasačkih listića, a prije pakovanja u originalne kutije, iste treba učiniti neupotebljivim na način da se donji desni i lijevi uglovi glasačkih listića odrežu makazama. (0)

Uskladiti izborni zakon BiH sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u dijelu koji se odnosi na ravnopravnost spolova u postupku imenovanja članova/ica Centralne izborne komisije BiH. (0)

Glasaj

Mapa