Nedovršen pravni okvir, neimplementacija obavezujućih presuda domaćih i stranih sudova, transparentno kršenje Izbornog zakona BiH, rekordan broj zabilježenih izbornih nepravilnosti, politički utjecaj na izbornu administraciju, te izostanak sankcija doprinijeli su tome da je Koalicija ”Pod lupom” Opće izbore 2018. ocjenila kao djelimično neregularne. Ovo je prvi put od kada Koalicija ”Pod lupom” posmatra izbore da je iste ocjenila kao neregularne u pojedinim dijelovima izbornog procesa.
U periodu prije izbornog dana 7. oktobra zabilježen je rekordan broj izbornih nepravilnosti od 2014. godine od kada Koalicija „Pod lupom“ posmatra izbore. Stiče se utisak da političke stranke u ovoj državi rade što god žele i da za njih zakoni ne važe kao za ostale građane/ke. Ovo je omogućeno tromošću izborne administracije i istražnih organa u otklanjanju i procesuiranju izbornih nepravilnosti.
U predizbornom periodu posmatrači/ce Koalicije zabilježili su stotine slučajeva izbornih nepravilnosti kao što su nedozvoljeni pritisci na birače/ice, kupovina glasova, uslovljavanje otkazima ili nuđenje novog zaposlenja u zamjenu za glas, zloupotreba javnih resursa u svrhu kampanje, neažurirani birački spiskovi u pojedinim općinama, nezakonita trgovina mjestima u biračkim odborima, zabranjeno plaćeno političko oglašavanje prije početka kampanje (tri puta više nego za isti period za Lokalne izbore 2016), te druge vrste nepravilnosti.
Uz to, Koalicija je zaprimila brojne prijave građana/ki o različitim vrstama nepravilnosti i izbornih prevara. Imajući u vidu da je izbornih nepravilnosti sigurno bilo daleko više, možemo ocijeniti da je predizborni period u BiH u najmanju ruku – haotičan.
Najviše zabrinjava masovna pojava zloupotrebe ličnih podataka građana/ki u svrhu prijava za glasanje putem pošte, bez njihovog znanja. Zabilježeno je više stotina ovakvih slučajeva koje je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) proslijedila nadležnom tužilaštvu. Enormno povećanje broja registrovanih birača/ica za glasanje putem pošte, pogotovo u pojedinim općinama i gradovima u BiH, svakako predstavlja signal za nadležne organe da se detaljno pozabave ovim problemom.
Nažalost, zabilježene su i konkretne poruke kojima se poziva na nasilje ili diskriminaciju određenih pojedinaca i grupa, a koje trebaju biti predmet ozbiljne istrage nadležnih organa. Jako zabrinjavaju i otvoreni pozivi i poruke pojedinih kandidata/kinja na izborima kojima se ohrabruju primjeri očiglednog kršenja zakona, zloupotreba položaja i javnih resursa svih građana/ki i izrugivanja građanima/kama.
Produbljivanje međuetničkih ali i unutaretničkih podjela, te izazivanje straha od drugog i drugačijeg i dalje ostaje osnovno obilježje izbornih kampanja i programa u BiH. Razočaravajuće je što politički subjekti koji trenutno obnašaju vlast, ili su imali priliku obašati istu u prethodnim mandatima, i dalje nisu u stanju gledati u budućnost, ponuditi perspektivu građanima/kama i dati konkretna rješenja nagomilanih problema.
Uz manja odstupanja u provedbi izbornih predradnji, izborna administracija na lokalnom nivou uglavnom je adekvatno izvršila pripreme za održavanje izbora. Međutim, događaji vezani za CIK BiH i incidenti u pojedinim općinama umanjuju ukupno povjerenje građana/ki u izbornu administraciju.
Sam izborni dan 7. oktobra 2018. godine proveden je uglavnom u skladu sa Izbornim zakonom BiH i provedbenim aktima CIK BiH. Zabilježen je određeni broj incidentnih situacija i nepravilnosti koje su se događale na izborni dan, a koje ukazuju na potrebu nužnog unapređenja kvalitete provođenja izbora u BiH. Međutim, s obzirom na sve što se dešavalo u izbornoj kampanji, veliki broj nepravilnosti (kupovina glasova, zloupotreba javnih resursa, vršenje pritisaka na birače/ice, zloupotreba glasanja putem pošte), zatim nepravilnosti tokom glasanja, u procesu utvrđivanja rezultata, ovi izbori nisu održani u demokratskoj atmosferi u kojoj su birači/ce mogli slobodno i bez pritisaka odlučivati o svojoj izbornoj volji.
Prema podacima CIK BiH, izlaznost na Općim izborima 2018. godine bila je 53,36% na nivou BiH. U poređenju sa izlaznošću na Opće izbore od 2002. godine[1], ovo je najniža zabilježena izlaznost birača/ica.
Rezultati izbora potvrđeni su u Zakonom predviđenom roku od 30 dana, objavljeni su 6. novembra 2018. godine. Zakonodavna tijela, kao i Predsjedništvo BiH, te Predsjednik i potpredsjednici RS koji se neposredno biraju na Općim izborima održali su konstituirajuće sjednice uglavnom u predviđenim rokovima, osim u slučaju osam kantonalnih skupština koje su to učinile nakon isteka roka. Posredni izbori za domove naroda u PS BiH i PFBiH okončani su tek u februaru, odnosno martu 2019. godine, dok je Vijeće naroda RS izabrano u NSRS u decembru 2018..
Ni nakon 5 mjeseci od sprovedenih Općih izbora, odnosno 1. marta 2019. godine, nije konstituisana izvršna vlast na nivou države, na nivou Federeacije BiH, kao ni izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, a samo u tri kantona je izabrana izvršna vlast (Kanton Sarajevo, Zapadno-hercegovački kanton i Unsko-sanski).
Na izborni dan 7. oktobra 2018. godine, Koalicija „Pod lupom“ imala je blizu 4.000 posmatrača/ica na biračkim mjestima širom BiH. Posmatrači/ce Koalicije izbore su posmatrali na 3.650 biračkih mjesta što je nešto više od 60% ukupnog broja biračkih mjesta u zemlji. Na terenu je bilo i 60 mobilnih timova, a posmatrači/ce su pratili i rad svih 143 lokalne izborne komisije.
