Posljednje izmjene Izbornog zakona donesene su u aprilu 2016. godine na prijedlog Interresorne radne grupe za izradu izmjena izbornog zakonodavstva. Kao i u slučaju izmjena Zakona tokom 2014. uoči Opštih izbora, ovakva praksa nije u skladu sa Kodeksom dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije, koji preporučuje da se Izborni zakon ne mijenja u godini izbora.
Ovim izmjenama i dopunama usvojena su 32 amandmana, koji su uglavnom tehničke prirode. Ključne izmjene su se odnosile na povećanje unutarstranačkog praga osvojenih glasova za dodjelu mandata na lokalnim izborima (općinsko vijeće/skupština opštine) sa 5 na 10%, dok je za opšte izbore, odnosno izbore u kantonalne skupštine taj prag podignut sa 5 na 20%. Podizanje praga u ovom kontekstu predstavlja dodatno zatvaranje listi, odnosno manji uticaj volje birača prilikom biranja svojih predstavnika, a veći uticaj političkih subjekata. I Venecijanska komisija je stava da visok unutarstranački prag/prag preferencija, koji je rijetkost, može značiti de facto zatvorene liste iako postoji preferencijalno glasanje. Umjereni unutarstranački prag ili prag preferencija od 5 – 7% pruža dobre mogućnosti da birači utiču na kandidatske liste. U segmentu ravnopravnosti polova, ravnopravna zastupljenost polova uvedena je i za kompenzacijske liste što ranije nije bio slučaj. Ona podrazumijeva 40% manje zastupljenog pola sa redoslijedom predlaganja kandidata/kinja na način da je najmanje jedan kandidat/kinja manje zastupljenog pola među prva dva kandidata, dva među prvih pet kandidata/kinja, tri među osam, itd.
Koalicija ,,Pod lupom“ je, kroz svoje zagovaračke aktivnosti za unapređenje izbornog zakonodavstva, a uz podršku dva zastupnika PS BiH, predložila dva amandmana koja su se odnosila na uvođenje funkcije nestranačkog predsjednika biračkog odbora i javnu objavu imena svih članova biračkih odbora sa pripadnosti političkom subjektu. Amandmani su imali za cilj veću profesionalnost u radu biračkih odbora kroz uvođenje nestranačke funkcije predsjednika biračkog odbora i sprečavanje tzv. trgovine mjestima u biračkim odborima koja dovodi u pitanje zakonitost izbornog procesa i poštivanje volje birača, međutim predloženi amandmani nisu dobili podršku zastupnika.
Takođe, pitanje Mostara, u kojem su lokalni izbori posljednji put održani 2008., nije naišlo na dogovor vodećih političkih stranaka tako da izbori ni ovaj put nisu održani, a građani Mostara ostali su uskraćeni za Ustavom im zagarantovana prava. Na dnevnom redu našla su se tri prijedloga opozicionih stranaka, od koji niti jedan nije naišao na podršku.
Iako su nakon Opštih izbora 2014. godine najavljivane krupne izmjene Izbornog zakona, pa čak i donošenje novog, može se zaključiti da ni ovaj put nije postojala politička volja, niti potreban politički konsenzus da se takvo nešto učini na transparentan, uključiv i sveobuhvatan način. Postojeći Izborni zakon BiH i dalje ne definiše rokove za formiranje izvršne vlasti, niti kaznene odredbe u slučaju nepoštivanja rokova za formiranje zakonodavne vlasti na svim nivoima. Takođe, Izborni zakon ne poznaje institut vanrednih izbora koji u zakonom propisanim situacijama može da služi kao mehanizam za deblokadu nefunkcionisanja vlasti.
U 2017. i 2018. godini Koalicija ,,Pod lupom” će zagovarati 34 preporuke, od kojih je 10 prioritetnih, a to su:
1. Propisati da je predsjednik biračkog odbora nezavisna osoba sa iskustvom u provođenju izbora ili dobrim poznavanjem izbornog procesa i da ga/je imenuje lokalna izborna komisija.
2. Spriječiti razmjenu mjesta i potencijalnu trgovinu mjestima u biračkim odborima između političkih subjekata javnom objavom imena i prezimena svih članova biračkih odbora sa naznačenom pripadnošću političkom subjektu ispred kojeg su imenovani, i to odmah nakon imenovanja u birački odbor te ponovo najkasnije 5 dana prije dana održavanja izbora;
3. Uvesti providne glasačke kutije za svaki nivo vlasti koji se bira i smanjiti visinu glasačkih kabina do minimalne visine koja obezbjeđuje tajnost glasanja.
5. Uvesti obavezu poništenja izbora za ona biračka mjesta gdje se utvrdi višak glasačkih listića;
6. Omogućiti nestranačkim posmatračima i kandidatima na kandidatskim listama podnošenje prigovora.
7. Stvoriti zakonske pretpostavke i omogućiti održavanje lokalnih izbora u Gradu Mostaru;
8. Skratiti sve rokove od datuma raspisivanja izbora do službene i potpune objave konačnih rezultata izbora (umjesto sadašnjih 180, na 120 dana);
9. Na svakom biračkom mjestu obezbijediti skeniranje glasačkog listića od strane glasača čime bi se spriječile izborne manipulacije i brže objavili rezultati izbora.
10. Unaprijediti sistem kontrole finansijskog poslovanja političkih stranaka kako u izbornoj tako i neizbornoj godini kroz jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta Službe za reviziju CIK BiH ili prenošenjem ovlaštenja na službe državne revizije.
Sve preporuke Koalicije su prezentovane javnosti na konferencijama i javnim tribinama koje su organizovane širom Bosne i Hercegovine u 2017. godini.
Nakon posmatranja Općih izbora 2018. godine Koalicija ”Pod lupom” je izradila 35 preporuka za bolje izbore koje će zagovarati u budućnosti od kojih je 15 prioritetnih preporuka, a to su:
1. Implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava (”Sejdić-Finci”, ”Zornić”, ”Pilav”, ”Šlaku”) čime će se svim građanima/kama u BiH sa navršenih 18 godina omogućiti aktivno i pasivno biračko pravo bez obzira na njihovu etničku pripadnost i prebivalište.
2. Implementirati presude Ustavnog suda BiH koje se odnose na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH, a koje se odnose na konstituisanje Doma naroda FBiH i izbore u Gradu Mostar.
3. Uvesti elektronsko skeniranje glasačkih listića na biračkom mjestu od strane birača/ice.
4. Uvesti elektronsku identifikaciju birača/ica tj. čitače jedinstvenih bar kodova važećih identifikacionih dokumenata za identifikaciju birača/ica na biračkom mjestu.
5. Smanjiti unutarstranački izborni prag za opće izbore u BiH na 10% i izjednačiti ga sa unutarstranačkim pragom za lokalne izbore.
6. Izbornim zakonom BiH predvidjeti institut zamjenskog poslaničkog mandata kako bi se izbjegla situacija da jedna osoba obavlja funkciju u izvršnoj vlasti, a istovremeno dobije mandat i zakonodavnoj vlasti.
7. Omogućiti prigovor na izborni proces svima u svakoj fazi izbornog procesa.
8. Spriječiti zloupotrebu javnih resursa u predizborne svrhe i svrhe izborne kampanje kroz zakonsko regulisanje ovog pitanja.
9. Unaprijediti sistem kontrole finansijskog poslovanja političkih stranaka kako u izbornoj tako i neizbornoj godini kroz jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta Službe za reviziju CIK-a BiH, kao i uključivanjem drugih institucija koje kontrolišu finansijsko poslovanje pravnih lica.
10. Pokrenuti inicijativu o donošenju državnog zakona o političkim organizacijama.
11. Pokrenuti parlamentarnu i vanparlamentarnu raspravu o uvođenju instituta vanrednih izbora, vodeći računa o složenosti ustavnog uređenja BiH imajući u vidu da postoje četiri nivoa vlasti.
12. Uvesti funkciju nestranačkog predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora koji će biti obučavani i pripremani za radu neizbornim godinama kroz posebne programe edukacije.
13. Uvesti dodatne mehanizme osiguranja kako bi se spriječile zloupotrebe glasanja putem pošte.
14. Nakon utvrđivanja broja neiskorištenih glasačkih listića, a prije pakovanja u originalne kutije, iste treba učiniti neupotrebljivim na način da se donji desni i lijevi uglovi glasačkih listića odrežu makazama.
15. Uskladiti izborni zakon BiH sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u dijelu koji se odnosi na ravnopravnost spolova u postupku imenovanja članova/ica Centralne izborne komisije BiH.
