Ključni organi za provedbu izbora u Bosni i Hercegovini su izborne komisije i birački odbori koji bi prema Izbornom zakonu BiH trebali biti nezavisni u svome radu i nepristrasni. Međutim, ono što se dešava u praksi, često je pokazatelj toga da postoji veliki uticaj politike na rad organa za provedbu izbora. Uticaj politike na organe za provedbu izbora je najočigledniji pri pojavi izborne nepravilnosti poput trgovine mjestima u biračkim odborima, a za Opće izbore u BiH 2022. godine, ovaj uticaj se ogledao i u „stranačkom djelovanju“ lokalnih izbornih komisija pri imenovanju biračkih odbora.
Trgovina mjestima u biračkim odborima je nešto na šta Koalicija „Pod lupom“ upozorava još od 2014. godine, te iako zakon jasno propisuje da politički subjekti mogu imati samo po jednog predstavnika u sastavu biračkih odbora, vrlo često su bilježeni slučajevi jednostranačkog biračkog odbora i izigravanja pomenutih odredbi zakona. U julu 2022. godine, Visoki predstavnik u BiH je izmjenama Izbornog zakona zabranio trgovinu mjestima u biračkim odborima i za kršenje tih zakonskih odredbi predvidio sankcije, međutim CIK BiH nije imala vremena i resursa da razvije učinkovite mehanizme za praćenje usklađenosti sa ovom odredbom. Koalicija „Pod lupom“ je CIK-u prijavila 34 slučaja sa dokazima o počinjenoj „trgovini“ mjestima u biračkim odborima, odnosno u skladu sa izmjenama Izbornog zakona BiH na osnovu kojih su izrečene i prve sankcije za ova ovu vrstu nepravilnosti.
Dodatno, novim zakonskim odredbama koje zabranjuju trgovinu mjestima u biračkim odborima i predviđaju visoke novčane sankcije, određeni broj političkih subjekata je odustao od namjera da radi direktnu trgovinu mjestima u biračkim odborima, a što se može zaključiti po tome da u većem broju osnovnih izbornih jedinica politički subjekti nisu dostavili dovoljan broj kandidata za članove biračkih odbora. S tim u vezi, nažalost, postoje naznake da je trgovina mjestima u biračkim odborima iz oblika stranačke korupcije prešla u još gori oblik, sistemske korupcije. Koaliciji “Pod lupom” iz više gradova i opština stigle su prijave, kako sa dokazima tako i snažnim indicijama, da pojedine lokalne izborne komisije učestvuju u manipulacijama članstvom u biračkim odborima imenujući stranačke osobe u sastave biračkih odbora kao predstavnike lokalne izborne komisije. Izbornim zakonom BiH je jasno propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 600,00 KM do 3.000,00 KM kazniti za povredu zaposleni ili angažirani u izbornoj administraciji ako učestvuje u donošenju odluke koja može dovesti u sumnju njegovu sposobnost da djeluje nepristrasno. Ove kazne su simblične i nisu odvraćajujećeg karaktera i mogu čak biti i motivirajuće kada je u pitanju ova povreda izbornih pravila, jer će dobit koju će ostvariti određena politička opcija biti puno veća od plaćanja spomenutih novčanih sankcija. Sankcije bi morale biti rigoroznije za općinske/gradske izborne komisije za ozbiljna kršenja Izbornog zakona BiH kao što nepristrasnost izbornih komisija, što bi značilo smjenu istih i prekršajne, odnosno kaznene sankcije, uz opciju trajne zabrane bavljenjem bilo kakvih poslovima vezanim za izbore u BiH.
Iz navedenih razloga, Koalicija „Pod lupom“ je stava da je neophodno da organi za provođenje izbora djeluju nezavisno i nepristrasno i u skladu sa Izbornim zakonom BiH, te da se koriste mehanizmi nadzora nad radom ovih organa koji su jasno propisani.
