Pet godina nakon lokalnih izbora održanih 2020. godine, građani i građanke Doboja i dalje čekaju na pravdu u slučajevima koji se odnose na izborne prevare. Prema najnovijim podacima koje je dostavio Osnovni sud u Doboju, do 4. juna 2025. godine OJT u Doboju podiglo je 67 optužnica protiv 350 osoba zbog krivičnog djela izborne prevare. Iako je Osnovni sud u Doboju sve optužnice potvrdio, ukupan broj donesenih presuda i dalje je relativno nizak.
Od ukupnog broja, do danas je doneseno svega 27 oslobađajućih presuda koje obuhvataju 139 lica. Pored toga, izrečena je samo jedna uslovna osuda protiv dvije osobe, dok je u jednom slučaju optužba odbijena.
Ovi podaci svjedoče o sporosti sudskih procesa u predmetima koji se tiču izbornih nepravilnosti, što dodatno narušava povjerenje građana i građanki u integritet izbornog sistema i efikasnost pravosudnih institucija.
Sporost pravosuđa potkopava demokratiju
Zabrinjavajuće je što se ovako važni predmeti, koji direktno utiču na demokratski proces i povjerenje građana i građanki u fer i poštene izbore, rješavaju godinama nakon što su počinjeni. U Doboju, gradu koji je i ranije bio pod lupom zbog izbornih nepravilnosti, ovaj pravosudni zastoj šalje poruku nekažnjivosti i podstiče apatiju među biračima.
Prema preporukama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV BiH), procesuiranje izbornih prevara mora biti prioritet u radu tužilaštava i sudova, posebno kada se radi o slučajevima koji imaju veliki javni interes. VSTV je još u ranijim analizama naglašavao potrebu za efikasnijim postupanjem i jačom koordinacijom između tužilaštava, sudova i Centralne izborne komisije (CIK BiH), kako bi se izborni zakon sprovodio dosljedno, a krivična djela efikasno sankcionisala.
Gubi li se povjerenje u sistem?
Postavlja se pitanje: kako građani i građanke da vjeruju u pošten izborni proces ako pravda dolazi sa višegodišnjim zakašnjenjem? Odugovlačenje u donošenju presuda za izborne prevare ne samo da podriva legitimnost izbornog procesa, već i obeshrabruje prijavljivanje nepravilnosti u budućnosti.
S obzirom na nadolazeće Opšte izbore, ovo pitanje postaje još važnije. Građani i građanke Doboja, ali i cijele Bosne i Hercegovine, zaslužuju jasnu poruku da će se krivična djela, koja se odnose na izborne krađe i prevare, sankcionisati brzo i odlučno.
Zaključak
Slučaj iz Doboja je ogledni primjer kako pravosudni zastoji mogu imati šire društvene posljedice. Potrebno je sistemski unaprijediti rad pravosuđa kada su u pitanju izborni predmeti, kako bi se osiguralo da izbori ne budu samo formalnost, već stvarna refleksija volje građana i građanki.
