Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) je 24.12.2025. donijela Odluku o poništavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 opština i gradova. Sud BiH je odbio žalbe, čime je potvrđena odluka CIK-a. Prema Izbornom zakonu BiH, CIK raspisuje ponovljene izbore, u pravilu, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti odluke o poništavanju izbora.
Utvrđene izborne nepravilnosti: Doboj i Zvornik kao „tradicionalni“ centri izborne krađe
Analiza podataka sa biračkih mjesta na kojima su izbori poništeni pokazuje više indikatora koji upućuju na ozbiljne nepravilnosti, pri čemu se posebno izdvajaju Doboj i Zvornik kao sredine u kojima su zabilježeni brojni problemi.
1) Razlike u rezultatima nakon ponovnog brojanja
- Ponovno brojanje provedeno je na 110 od 136 biračkih mjesta na kojima su poništeni izbori.
- Na 60 biračkih mjesta utvrđena su odstupanja između rezultata sa biračkih mjesta i rezultata nakon ponovnog brojanja.
- Sporno je najmanje 787 glasova koji su “pogrešno” pripisani ili umanjeni kandidatima.
- Kandidatu Siniši Karanu nezakonito je dodano najmanje 447 glasova, dok je kandidatu Branku Blanuši nezakonito oduzeto najmanje 260 glasova; objedinjeno posmatrano, na tih 60 biračkih mjesta ukradeno je najmanje 707 glasova u korist kandidata Siniše Karana.
2) Abnormalna izlaznost i sumnje na zloupotrebu identiteta
- Natprosječna, dvotrećinska izlaznost zabilježena je na 6 biračkih mjesta, uz ekstremne vrijednosti poput 91,3% i 80,1% na pojedinim biračkim mjestima u Doboju, te 83% u Loparama i 72,5% u Laktašima.
- Abnormalna izlaznost sa statistički značajnim odstupanjima baca sumnju na to da se dešavala zloupotreba identiteta birača tj. glasanje umjesto drugih osoba i dopisivanje glasova na neiskorištene glasačke listiće.
- CIK je ranije saopštio da je na ovim biračkim mjestima 908 osoba glasalo bez validnih identifikacionih dokumenata, a grafološkim vještačenjem utvrđeno je falsifikovanje potpisa birača na 107 biračkih mjesta.
3) Ekstremno visoka podrška jednom kandidatu
- Na 43 od 136 biračkih mjesta jedan kandidat je osvojio više od 75% glasova izašlih birača (u svim slučajevima riječ je o Siniši Karanu).
- Posebno se izdvajaju biračka mjesta sa rezultatima od preko 90%, uključujući i vrijednosti do 97,9% u Zvorniku i 97,4% u Doboju.
- Natprosječan broj glasova za jednog kandidata, posebno u ekstremnim vrijednostima u kombinaciji sa abnormalnom izlaznošću, upućuje na nezakonito dodavanje glasova jednom kandidatu tj. na krađu glasova.
4) Neuobičajeno visok udio nevažećih listića na pojedinim biračkim mjestima
- Iako je ukupan procenat nevažećih listića na ovim izborima bio historijski nizak (1,7%), na pojedinim biračkim mjestima zabilježena su velika odstupanja – npr. u Doboju do 18,7%, a u Zvorniku do 13,9% nevažećih glasačkih listića.
- Ovakvi skokovi mogu upućivati na namjerno poništavanje važećih glasova za političke oponente.
O biračkim mjestima na kojima su poništeni izbori: Pravo glasa ima 84.249 birača
Ponovljeni izbori provode se na osnovu istih kandidatskih listi i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišteni na poništenim izborima. Na poništenim izborima na 136 biračkih mjesta pravo glasa imalo je ukupno 84.249 birača, dok je njih 38.992 „glasalo“ (izlaznost je bila 46,3%).
Rezultati sa ovih biračkih mjesta su pokazali da je kandidat Siniša Karan (SNSD) imao 26.700 glasova (70%), kandidat Branko Blanuša (SDS) 11.130 glasova (29,2%), dok su svi preostali kandidati zajedno imali 339 glasova. 823 glasačka listića proglašena su nevažećim. Razlika između dva vodeća kandidata na biračkim mjestima na kojima su poništeni izbori bila je 15.570 glasova.
Zašto je sve ovo važno?
Podaci ukazuju da poništavanje izbora nije izolovan incident, već signal ozbiljnih slabosti u zaštiti integriteta izbora i glasova građana-birača. Neophodno je osigurati da ponovljeni izbori budu praćeni pojačanom kontrolom, sankcionisanjem odgovornih i mjerama koje onemogućavaju ponavljanje nepravilnosti – od pravilne identifikacije birača i rada biračkih odbora, do transparentnosti brojanja glasova i obrade rezultata. Elektronska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića koji su planirani na narednim izborima doprinose upravo tome.
