Predsjednik Interresorne radne grupe Branko Petrić rekao je da rješenja za grad Mostar nisu ponuđena na sjednici, te da to pitanje zavisi od dogovora političkih faktora, što će biti uslov da 2. ili 3. maja budu raspisani lokalni izbori.
“Tehničke izmjene zakona preovlađuju. Pitanje cenzusa nije dobilo potrebnu većinu, ostaje postojeći cenzus. Kod pitanja tipa karaktera lista, ostaju postojeća rješenja, odnosno otvorene liste. Kod unutarstranačkih lista znatno se diže cenzus za mijenjanje mjesta na stranačkim listama sa pet na 30 odsto stranačkih glasova. To izgleda mnogo, ali nije jer su liste otvorene”, rekao je Petrić novinarima nakon sjednice.
Kada je riječ o biračkim odborima, i dalje ostaje stari način njihovog izbora.
“Blizu 50.000 članova broje birački odbori u BiH. Oni jesu najslabija karika, ali kod 98 odsto tih biračkih odbora nema problema. Ostali odbori prave probleme jer nema dovoljno obuke i zato se novčano sankcionišu. Centralna izborna komisija će na terenu mijenjati stvari”, naveo je Petrić.
Prema njegovim riječima, prihvaćen je prijedlog da najmanje 40 odsto manje zastupljenog pola, bilo da je ženski ili muški, mora biti zastupljen na kandidatskoj listi.
Član Radne grupe Lazar Prodanović rekao je da su povećane takse za kršenje izbornog procesa koje su sada primjerene.
“Ravnopravna zastupljenost u biračkim odborima političkih subjekata od 50 odsto – nije prošla. Vidjećemo da li će se nešto promijeniti do sljedeće sedmice kada ćemo se izjašnjavati o amandamanima i usvajati izmjene Zakona o finansiranju političkih stranaka”, istakao je on.
Prodanović je rekao da je važna promjena o povećanju broja preferencijalnih glasova unutar otvorenih listi sa pet na 30 odsto. “Legitimitet izabranog zvaničnika biće značajno veći sa ovim procentom, daće pravičniji balans”, pojasnio je on.
Član Radne grupe Borjana Krišto ocijenila je da je Radna grupa ponudila dobre prijedloge koji će poboljšati položaj žena prilikom kandidovanja na izborima.
Prema njenim riječima, promjene su najviše zagovarale stranke koje nemaju žena u parlamentima.
“Kada je riječ o gradu Mostaru, sve se čini da se na političkom nivou riješi ovo pitanje. Na nivou parlamentarne većine treba tražiti rješenje. HDZ čini sve što može, ali ne zavisi samo od nas”, pojasnila je Krišto.
Saglasnost je postignuta i za povećanje broja potpisa za određene nivoe vlasti, a usaglašenim amandmanima daje se mogućnost, ukoliko neko od kandidata osvoji broj glasova do trećine u odnosu na najniže dodijeljeni mandat, vraćanja takse za kandidaturu političkom subjektu ili nezavisnom kandidatu nakon verifikacije izbornih rezultata.
Dogovorena su i poboljšanja u vezi sa radom biračkih odbora, a definisana je pozicija koalicija političkih partija pri kandidovanju za određeni nivo vlasti.
Lista lica koja se ne mogu kandidovati na izbore jer obavljaju neke poslove, prema rješenju usaglašenom u Interresornoj radnoj grupi, trebalo bi da bude proširena na guvernera i viceguvernera Centralne banke BiH, te glavne revizore BiH.
Saglasnost je postignuta i za šest amandmana na izmjene i dopune Zakona o finansiranju političkih partija, u skladu sa preporukama Grupe Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije /GREKO/.
Rok za usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona jeste kraj aprila da bi bili primijenjeni na oktobarskim lokalnim izborima u BiH.
Izvor: SRNA
