Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, Centralna izborna komisija BiH ima ovlasti da izrekne različite vrste sankcija, koje uključuju: novčane kazne koje ne prelazi iznos od 30.000 KM (iznos koji je utrostručen posljednjim izmjenama Izbornog zakona iz 2022. godine); uklanjanje imena kandidata sa kandidatske liste ako se utvrdi da je kandidat lično odgovoran za povredu, poništenje ovjere političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata te zabranu angažiranja određenog lica za rad na biračkom mjestu, u Centru za birački spisak, u općinskoj izbornoj komisiji, u centrima za brojanje ili drugoj izbornoj komisiji.
Dosadašnje iskustvo monitoringa izbornog procesa Koalicije „Pod lupom“ pokazuje da kazne nemaju efekat odvraćanja od kršenja Izbornog zakona BiH i da politički subjekti nastavljaju sa svojim „ lošim navikama“ bez obzira na izrečene novčane kazne, međutim, ostaje još uvijek da se vidi kakvi će biti dugoročni efekti posljednjih izmjena Izbornog zakona BiH. Dodatno, problematično je i to što sankcije često nisu srazmjerne dobiti stečenoj kršenjem propisa. U sve to, kao poseban problem u BiH se javlja i ograničena vremenska primjena Izbornog zakona BiH po pitanju sankcionisanja kršenja Izbornog zakona, koja najčešće traje 30 dana prije održavanja izbora, na osnovu čega izborne kampanje pa i sama kršenja pravila izbornih kampnja mogu trajati neogranično uz kratke jednomjesečne prekide svako dvije godine.
Primjer: Sankcionisanje trgovine mjestima u biračkim odborima Opći izbori 2022. godine
Također, od Lokalnih izbora 2020. godine prošao je 31 mjesec. Za tačno 12 mjeseci bit će raspisani novi lokalni izbori. Izborna administracija, Centralna izborna komisija BiH, prijavila je određene slučajeve sa tih izbora nadležnim tužilaštvima jer je smatrala da su učinjene povrede imale obilježja krivičnih djela. Nadležna tužilaštva su, nakon 31 mjeseca, donijela odluke da neće voditi krivične postupke protiv onih koji su kršili Izborni zakon BiH na Lokalnim izborima 2020. godine CIK BiH je uradila jedino što je mogla, kaznila ih je prekršajno, novčano i zabranom angažmana na izborima u periodu od 4 godine. Međutim, iznos novčanih sankcija u rasponu od 300 do 800 KM ohrabruje počinioce da isto rade na svim narednim izborima. Više o konkretnom slučaju pročitajte OVDJE.
Preporuka Komiteta ministara državama članicama o zajedničkim pravilima protiv korupcije u finansiranju političkih stranaka i izbornih kampanja određuje da “države trebaju zahtijevati (…) da izborne kampanje budu predmet učinkovitih, proporcionalnih sankcija i sankcija sa efektom odvraćanja.” ODIHR u svome Završnom izvještaju posmatračke misije govori o sankcijama koje trebaju biti proporcionalne i odvraćajućeg karaktera, a također navodi i da bi se povećala transparentnost finansiranja kampanje i odgovornost za finansijske prekršaje, regulatorni okvir bi trebao propisati proporcionalne sankcije i sankcije sa efektom odvraćanja za kršenja propisa.
Koalicija „Po lupom“ je stava da je za bolje izbore neophodno postojanje proporcionalnih sankcija u izbornom procesu, što uključuju adekvatne sankcije koje odgovaraju težini povrede Izbornog zakona BiH, propisivanje sankcija odvraćajućeg karaktera kojima će se dugoročno eliminasti izborne nepravilnosti i mogućnost primjene kaznenih odredbi Izbornog zakona u relevatnim vremenskim periodima. Dodatno, da bi sve sankcije imale smisla, moraju se značajno skratiti rokovi u kojima se procesuiraju prekršitelji izbornih pravila i Izbornog zakona BiH, uz jačanje kapaciteta CIK BiH, te drugih nadležnih institucija (policija, tužiteljstvo i sudstvo), uz davanje prioriteta predmetima koje se odnose na kršenje Izbornog zakona BiH u bilo kom segmentu, a sankcije koje isti dobiju, trebaju biti poruka da se iste više ne ponavljaju.
