Izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH iz jula 2022. godine koje je donio OHR, u zakon je dodan „govor mržnje“, koji se definiše kao svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, pola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.
Iako ovo izmjene predstavljaju dobrodošlo poboljšanje, vremenski okvir primjene ovih odredbi nije dovoljan za efikasno rješavanje ovog pitanja. Prema stavu Suda BiH govor mržnje ne može biti kažnjiv po Izbornom zakonu BiH mimo perioda od 30 dana koliko traje izborna kampanja.
Neprimjeren govor, sadržaj ili govor koji može podstaći vjersku, nacionalnu ili netrpeljivost po drugom osnovu, najčešće pripadnosti političkoj opciji, zabilježen je u 45 slučajeva u 23 opštine/grada. Većina slučajeva odnosi se upravo na posljednje, izrazito neprimjeren govor ili netrpeljivost po osnovu političke pripadnosti gdje se posebno na društvenim mrežama, putem botova, lažnih profila i slično ulaže mnogo napora u defamaciju kandidata/kinja ili političkih oponenata.
Dodatno, Koalicija “Pod lupom” je kroz jednomjesečni monitoring medija zabilježila da se govor mržnje u periodu prije održavanja Opštih izbora 2022. godine javio u 8.3% posmatranih sadržaja portala i 11% slučajeva posmatranih sadržaja centralno-informativnih emisija. Iako je govor mržnje kažnjiv Zakonom, u najvećem broju slučajeva, izostala je snažna novinarska reakcija na govor mržnje.
Koalicija „Pod lupom“ smatra da bi govor mržnje kojeg koriste politički subjekti trebao biti kažnjiv po Izbornom zakonu BiH i mimo perioda izborne kampanje koja zvanično traje 30 dana prije izbora.
