Dok se još uvijek upoznajemo sa ulogom društvenih mreža u izbornom procesu i dok već svjedočimo njihovom zloupotrebljavaju u izbornim kampanjama, razvoj novih tehnologija se nastavlja, a umjetna inteligencija uzima sve veći zamah u cijelom svijetu.
Naročito zabrinjava sve prisutnija ‘deepfake’ tehnologija koja koristi umjetnu inteligenciju za stvaranje vrlo realističnih lažnih slika, videa ili audio snimaka kojima se mogu prikazati pojedinci kako govore ili rade stvari koje zapravo nikada nisu radili.
U nekim zemljama već su se počeli javljati primjeri na koji način se umjetna inteligencija može zloupotrijebiti u izbornim kampanjama. U SAD-u, u januaru 2024. godine pojavio se poziv lažnog predsjednika Joea Bidena koji je stanovnicima New Hampshirea rekao da ne glasaju. U Indiji, na prošlogodišnjim izborima u novembru, dok su birači stajali u redu kako bi glasali na parlamentarnim izborima za izbor vlade južne indijske države Telangana, snimak od sedam sekundi počeo je da postaje viralan na društvenim mrežama. Naime, opoziciona Kongresna stranka prikazala je lidera države kako poziva ljude da glasaju za Kongresnu stranku. Također, pred septembarske izbore 2023. godine u Slovačkoj, samo dva dana prije izbora, audio snimak je objavljen na Facebooku. Na njemu su se čula dva glasa: navodno, Michal Šimečka, koji vodi liberalnu Progresivnu slovačku stranku, i Monika Tódová iz dnevnih novina Denník N. Činilo se da su razgovarali o tome kako da namjeste izbore kupujući glasove od marginalizirane romske manjine u zemlji. Nekoliko dana prije toga, pojavio se još jedan snimak na kojem se mogao čuti njegov glas kako govori o povećanju cijene piva.
Iako umjetna inteligencija može imati i pozitivnu upotrebu u izbornim kampanja, čini se da će ona primarno biti korištena za diskreditaciju političkih oponenata i za širenje dezinformacija, odnosno za mijenjanje percepcije javnosti o određenim kandidatima na izborima ili strankama.
Dodatni problem je što ovakve lažne slike, video snimci i audici snimci imaju predispozicije da postanu viralni na društvenim mrežama zbog svoje senzacionalističke prirode, čime se povećava njihov doseg, ali i uticaj na građane-birače. S druge strane, građani-birači, zbog sve većeg napretka novih tehnologija, imaju sve manje alata da razlikuju lažni sadržaj od pravog sadržaja.
Kada govorimo o umjetnoj inteligenciji u BiH, na društvenim mrežama se može uočiti prisustvo sadržaja kojeg je kreirala umjetna inteligencija, a kada su u pitanju političke figure, takvi sadržaji su za sada satiričnog karaktera.
S obzirom na to da se bliže Lokalni izbori 2024. godine, i da se društvene mreže već uveliko koriste za sličnu svrhu, odnosno diskreditaciju političkih oponenata i kreiranje lažne slike o masovnoj podršci, postavlja se pitanje da će i umjetna inteligencija imati sličnu ulogu na predstojećim izborima i na koji način.
S obzirom na to da su se neke države već počele suočavati sa zloupotrebama umjetne inteligencije u izbornim kampanjama, nije neočekivano da se ona na isti način počne koristiti i u BiH. Zbog toga je vrlo važno da se na vrijeme uspostave regulatorne mjere koje će regulisati zloupotrebe umjetne inteligencije ali i da se pokrene više inicijativa za medijsku pismenost kako bi građani-birači imali alate da se odupru lažnim sadržajima u izbornom kontekstu.
