Koalicija „Pod lupom“ kontinuirano ukazuje na problem nedosljedne i neujednačene prakse kada je u pitanju sankcionisanje izbornih nepravilnosti. Iako Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) u pojedinim slučajevima reaguje, u drugim, vrlo sličnim situacijama, kod prijavljenih izbornih nepravilnosti ne nalazi elemente prekršaja iako su oni jasno uočljivi. Samo tokom Prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, Koalicija „Pod lupom“ je prijavila više slučajeva u kojima CIK BiH nije vidio elemente izbornih nepravilnosti, dok je u slučaju političkog subjekta Srpska demokratska stranka (SDS) ipak reagovao, ali na način koji dodatno otvara pitanje svrsishodnosti i dosljednosti kaznene politike.
Koalicija “Pod lupom” je sprovodeći nezavisnu, posmatračku misiju, prijavila CIK-u 7 slučajeva u kojima je navedeni politički subjekt vodio preuranjenu kampanju u Šamcu, Brodu, Vlasenici, Milićima, Zvorniku, Rudom i Foči (RS) i o tome informisao javnost na društvenim mrežama.
Prema Izbornom zakonu BiH, zabranjeno je vođenje preuranjene izborne kampanje, međutim, politički subjekt je zloupotrijebio dio Izbornog zakona koji dozvoljava održavanje internih skupova organa i statutarnih tijela političkih subjekata i na taj način predizbornu kampanju „pakovao“ u navedene tekuće aktivnosti političkog subjekta koje to nisu bile i čija je očigledna namjera bila uticaj na birače.
Politički subjekt je bez sumnje organizovao predizborne skupove u vrijeme kada to nije dozvoljeno, te je po prijavama Koalicije „Pod lupom“ CIK BiH na 61. sjednici održanoj 13.11.2025. izrekao sankciju za vođenje preuranjene kampanje u iznosu od 7.000 KM, uz naglasak na to da se sankcija odnosi na vođenje preuranjene kampanje na društvenim mrežama.
Iako je blagovremena reakcija CIK-a pohvalna i predstavlja korak ka unapređenju izbornog procesa, što je i jedna od preporuka Koalicije „Pod lupom“ kada je u pitanju sankcionisanje političkih subjekata, nažalost, način na koji je izrečena kao i visina izrečene kazne ukazuju na to da sama sankcija nije adekvatna, što je i sastavni dio navedene preporuke da bi sankcija imala puni efekat.
CIK je svih sedam slučajeva zbog istog činjenično-pravnog osnova spojio u jedan predmet, te je izrekao jednu sankciju za vođenje preuranjene kampanje putem društvenih mreža. Nažalost i pored ukazivanja jednog od članova CIK-a da je navedeni politički subjekt već prethodno dva puta sankcionisan i da se u ovom slučaju radi o sedam prekršaja spojenih u jedan predmet, u CIK-u nije bilo volje za izricanjem strožije i adekvatnije sankcije.
Navedena prijava ukazuje na propuste u praksi sankcionisanja izbornih nepravilnosti u dva vrlo bitna segmenta. Prvi je taj što je jedan politički subjekt mogao neometano organizovati predizborne skupove u sedam opština, zloupotrebljavajući određene segmente zakona, a ovoga puta je sankcionisan samo zato jer je to objavljeno i na društvenim mrežama, što ne znači da se organizovanje predizbornih skupova na isti način neće dešavati u budućnosti samo bez objava na društvenim mrežama. S druge strane, sankcija od 7.000 KM je izrazito mala, naročito kada se uzme u obzir da je preuranjena kampanja vođena u sedam opština, a istovremeno i online zbog čega se radi o velikom uticaju na birače koji se desio u vrijeme kada je to zakonom zabranjeno. Da je navedeni politički subjekt za svaki od 7 prekršaja dobio barem minimalnu kaznu predviđenu Izbornim zakonom od 3.000 KM, bio bi trostruko više kažnjen od izrečene sankcije.
Koalicija „Pod lupom“ izražava skepticizam da će ovakav način sankcionisanja uroditi plodom i da će imati odvraćajući karakter kada je u pitanju činjenje izbornih nepravilnosti, te poziva nadležne institucije na punu implementaciju jedne od ključnih preporuka za bolje izbore u BiH, a to je blagovremeno i adekvatno sankcionisanje svih izbornih nepravilnosti.






