Na inicijativu i uz podršku Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, a u sklopu projekta „STEP“ kojeg finansira Evropska unija, Koalicija ,,Pod lupom“ je organizovala seriju online razgovora sa organizacijama civilnog društva na temu izborne reforme kako bismo proces dodatno otvorili prema javnosti, kao i kreirali prostor za organizacije da iskažu svoja razmišljanja o aktuelnim temama.
Cilj održanih razgovora jeste da civilno društvo u BiH dobije prostor u kojem može otvoreno i bez bilo kakvih uticaja iznijeti svoje stavove, razmišljanja i viđenja vezana za izbornu reformu u BiH. Ovi razgovori predstavljaju nastavak aktivnosti na unapređenju izbornog zakonodavstva u BiH. Zaključci sa online razgovora trebali bi prije svega poslužiti donosiocima odluka prilikom donošenja izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Organizacije civilnog društva koje su uzele učešće u online razgovorima na temu izborne reforme u Bosni i Hercegovini saglasne su da svaka reforma, posebno ako govorimo o ustavnoj reformi, mora uključiti širok spektar aktera: relevantne institucije, političke subjekte, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva, medije, te građane/ke na način na koji je to moguće, a koja podrazumijeva i inkluzivnost i transparentnost procesa, nepristrasno medijsko izvještavanje i sl. Dva paralelna procesa koji trenutno postoje u vezi sa izbornom reformom – implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava i domaćih sudova sa jedne, te „operativno-tehničke“, ali suštinske izmjene Izbornog zakona BiH koje će omogućiti slobodnije i poštenije izbore s druge strane, ne treba miješati niti uslovljavati da oba procesa moraju ići paralelno i istovremeno.
U svrhu dobijanja mišljenja organizacija civilnog društva (OCD) o izbornoj reformi, ali i trenutnom stanju u Bosni i Hercegovini (BiH), Koalicija „Pod lupom“ je kreirala upitnik za predstavnike organizacija civilnog društva. Anketa je pokazala da organizacije civilnog društva smatraju da se na unapređenjima izbornog procesa mora raditi, gdje čak njih 75% smatra da izbori u BiH nisu ni slobodni ni pošteni. Kao prvi prioritet na kojem vlasti u BiH trebaju raditi istaknuta je ekonomija, zatim borba protiv korupcije i unapređenje stanja u pravosuđu – kako bi se odgovorilo prije svega na izuzetno izraženu i korupciju i percepciju korupcije, dok se ustavna i izborna reforma nalazi na četvrtom mjestu prioriteta.
Interesantno je istaći da predstavnici organizacija civilnog društva u procesu izmjena i unapređenja Izbornog zakona BiH najviše očekuju od vlasti na državnom nivou, izvršne i zakonodavne, zatim od Centralne izborne komisije BiH i lidera političkih stranaka. Nažalost, mišljenje da će se do Opštih izbora 2022. dogoditi unapređenje ili da će biti postignut kompromis oko implementacije presuda sudova je relativno pesimistično jer najveći broj tj. skoro polovina ispitanika/ca (48%) smatra da će se to dogoditi, ali samo uz snažan pritisak međunarodne zajednice. Ono što ohrabruje jeste da 92% ispitanika/ca smatra da organizacije civilnog društva mogu imati uticaj na ovaj proces, ali samo ako nastupaju zajedno, koordinisano i kreiraju pritisak u javnosti da se izmjene i dogode.
Cijeli analizu “Organizacije civilnog društva o izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini” možete pročitati OVDJE:
