Uprkos naporima, uglavnom stranaca, da se u neizbornoj godini donesu izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, pa i izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na izbore, do kraja godine teško da će se to ostvariti zbog aktuelne blokade u radu državnih institucija. Upitan je i rad Interresorne radne grupe koja se bavi izmjenama zakona. Još nema konačnog dogovora političkih lidera o suštinskim izmjenama izbornog zakonodavstva, ali izbori će biti održani.
Održavanje sjednice Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, prve nakon godišnjih odmora, neizvjesno je. Predsjedavajaća Alma Čolo najavila je za sutra razgovor sa zamjenikom iz Republike Srpske Sredojem Novićem, nakon čega će biti poznato kako će i da li će ova grupa zasjedati, nakon stava iz RS da predstavnici iz ovog entiteta ne učestvuju u odlučivanju u institucijama BiH.
ALMA ČOLO, predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva BiH
“Ja po Poslovniku ne mogu sama sazvati sjednicu, a i da mogu ne znači ništa jer je kvorum jako striktan i ukoliko ne dođu poslanici iz Republike Srpske koji su članovi interresorne grupe, mi nećemo imati kvorum i ne možemo punopravno raditi i odlučivati kao interresorna radna grupa. Gospodin Čolak, koji je jedan od kopredsjedavajućih, je saglasan da idemo na zakazivanje sjednice i da nastavimo tamo gdje smo stali.”
A od početka rada, Interresorna radna grupa održala je osam sjednica. Tek na posljednjoj, održanoj prije mjesec dana, razmatrani su prijedlozi izmjena koji su i najsporniji, a odnose se na pitanje izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta.
SNJEŽANA NOVAKOVIĆ BURSAĆ
“Svi smo svjesni, čak i na nivou interresorne radne grupe, kada bi jednog dana došlo do odlučivanja mora se prije toga eventualno uspostaviti nekakav politički dogovor. Sve mi se čini da se oko grupe samo nepotrebno stvara prevelika pažnja, imajući na umu da je i sama grupa sastavljena od najvećih političkih stranaka i bez ključnog političkog dogovora na nivou Bosne i Hercegovine zaista se postavlja, da kažem, pitanje smisla.”
U Centralnoj izbornoj komisiji kažu da su, prema postojećem izbornom zakonu, početkom petog mjeseca dužni raspisati izbore i provesti ih u prvoj nedjelji oktobra 2022., bez obzira na to da li će biti izmjena izbornog zakona ili ne.
ŽELJKO BAKALAR, predsjednik CIK-a BiH
“Presuda Sejdić i Finci je još 2009. donesena, a Bosna i Hercegovina do danas nije otklonila te sistemske diskriminacije. Do danas se to nije desilo i pored četiri dodatne presude suda u Strazburu, ali su se izbori i dalje održavali i raspisivali, tako da nema razloga da i sada to ne bude tako, s tim da će sistemske diskriminacije i dalje ostati u slučaju da ne dođe do izmjena izbornog zakona i Ustava do izbora 2022.”
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je teško očekivati da izborni zakon bude izmijenjen do kraja godine, ali i podsjeća da je to pitanje među prioritetnim za međunarodnu zajednicu u BiH.
TANJA TOPIĆ, politička analitičarka
“Mi smo već sada vidjeli da su neke od političkih partija najavile bojkot izbora ukoliko ne dođe do promjena izbornog zakona. Mislim da će postojati izrazito snažan pritisak od međunarodnog faktora u Bosni i Hercegovini da se ti izbori održe. Mislim da, isto tako, i prioritet koji su oni stavili trenutno na dnevni red je upravo rad na izmjeni izbornog zakona.”
Nakon nedavnog sastanka sa visokim zvaničnicima SAD-a i EU lideri SDA i HDZ a BiH iskazali su uvjerenje da su znatno bliže rješenju, no čini se da su ključne razlike ipak ostale. Jedni insistiraju na provođenju odluke Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić što bi, smatraju, omogućilo princip “legitimnog predstavljanja” konstitutivnih naroda u institucijama vlasti. Drugi, prednost daju provođenju odluka Evropskog suda za ljudska prava čime bi se, kako tvrde, svim građanima BiH bez obzira na nacionalnost omogućilo pravo da budu birani u institucije vlasti. Rješenje kako provesti i jednu i drugu presudu, a da bude prihvatljivo svima – još se ni ne nazire.
Izvor: Bhrt.ba
