Ne postoji jedinstvena definicija izbornog nasilja ili opšteprihvaćena terminologija na ovu temu. Smatra se da je izborno nasilje odvojeno od drugih oblika političkog nasilja kombinacijom vremena i motiva. Vremenski aspekt se odnosi na nasilje izvršeno tokom izbornog perioda, a cilj izbornog nasilja je da utiče na izborni proces i dalje na njegov ishod.
Postoje različite kategorije izbornog nasilja, na osnovu toga ko su počinioci i zašto dolazi do nasilja, kao što su: izborno nasilje među strankama, izborno nasilje stranke nad biračima, stranačko izborno nasilje nad državom, izborno nasilje birača nad drugim biračima; izborno nasilje države nad biračima itd.
Lista mogućih uzroka izbornog nasilja je duga. Na najosnovnijem nivou, izborno nasilje se koristi za prisilno održavanje ili postizanje moći. Slučajevi u kojima politički akteri (kao što su kandidati, pristalice, demonstranti, organizirane kriminalne grupe itd.) pribjegavaju nasilnim taktikama uključuju:
- Traženje izborne prednosti – obično je podsticaj za one koji se takmiče na izborima sa visokim ulozima. Takva nasilna djela usmjerena su protiv političkih konkurenata i njihovih pristalica i mogu uključivati prijetnje, prinudu, zastrašivanje, atentate itd.
- Ometanje izbora – često je podsticaj za one koji se ne takmiče na izborima. Oni mogu biti isključeni iz izbornog procesa (obespravljene grupe) ili imaju poseban interes da izbori budu pokvareni ili da se uopšte ne održe. Nasilne taktike mogu uključivati aktivnosti usmjerene na izborne aktere, događaje i materijale.
- Sprečavanje izbornih manipulacija – je podsticaj za one koji dijele mišljenje da su izbori izmanipulisani ili namješteni. Izborni procesi mogu biti osmišljeni i sprovedeni na način koji će favorizovati jednog izbornog takmičara u odnosu na drugog. Stranke i pojedinci koji smatraju da se procesom manipulira na njihovu štetu, mogu poduzeti mjere da okončaju takve prakse, čak i nasilnim sredstvima. Pored opozicionih stranaka, demonstranti mogu uključivati organizacije civilnog društva i druge društvene grupe i pojedince koji smatraju da ostvaruju svoja legitimna prava. Nasilna djela često su usmjerena protiv vladinih zgrada i ureda.
- Nasilje kao odgovor na početno nasilje je također vjerovatan razvoj u svim gore navedenim scenarijima. Čak i najpravedniji protesti mogu uključivati nasilne epizode jer žrtve nasilja također odgovaraju nasiljem.
- Nasilje nad ženama je važna karakteristika u svim gore navedenim slučajevima, često motivisano željom da se žene kazne zbog učešća u izbornom procesu jer njihovo učešće ugrožava dominaciju muške strukture moći.
U širem smislu, posljedice izbornog nasilja mogu uključivati sljedeće:
- Potkopana građanska i politička prava i ljudska patnja – Što ide od lišenja prava građana ili grupa da glasaju i da se takmiče do psihičkog, fizičkog i seksualnog nasilja koje određene grupe mogu pretrpjeti, s kratkim i dugoročnim posljedicama po žrtve i njihove porodice i zajednice.
- Smanjenje povjerenja u demokratske procese i institucije – Izborno nasilje izrađa represivne i nedemokratske strukture moći te podriva kvalitet demokratije i direktno (represija/ubijanje birača, kandidata, itd.) i indirektno (ograničeno inkluzivno učešće), kao i kroz percepciju javnosti o legitimnosti. U nekim kontekstima, izbori su već postali sinonim za nevolju i opasnost što ima negativan učinak na povjerenje u demokratske procese i institucije.
- Ekonomske implikacije – Izbori su najveći administrativni poduhvat u demokratskim društvima, i shodno tome troškovi vezani za izbore mogu predstavljati veliki finansijski teret. U nekim slučajevima, vlade nisu u mogućnosti da finansiraju izbore i zavise od međunarodne izborne pomoći. Pored toga, izborna konkurencija i praćenje izbora uključuju značajne troškove za političke stranke, domaće i međunarodne grupe za praćenje. Izborno nasilje ne samo da će rasipati te resurse, već će dodatno uzrokovati uništavanje lokalnih zajednica i infrastrukture sa brojnim negativnim ekonomskim i razvojnim posljedicama, direktnim i indirektnim.
Kada govorimo o izbornom nasilju u Bosni i Hercegovini, može se reći kako se izborno nasilje javlja u različitim oblicima i u različitom obimu. Jedan od prvih oblika izbornog nasilja u BIH, u kontekstu protekla dva izborna ciklusa i izbornog nasilja koje se definiše kao stranačko izborno nasilje nad državom, je ometanje izbora koje se ogleda u pokušajima blokade i/ili odgađanja redovnih izbora kako kroz političke nesuglasice, tako i kroz onemogućavanje finansiranja izbora zbog čega je u periodu prije održavanja Općih izbora 2022. intervenisao i OHR. Na to se nadovezuju i pokušaji političkih subjekata da zadrže status quo kada je u pitanju izborni proces zbog čega svaki pokušaj izborne reforme kroz Parlament BiH doživi neuspjeh. Na taj način, ne dolazi do izmjena Izbornog zakona kojim bi se unaprijedio izborni proces i čime bi se vratilo povjerenje građana u izbore u BiH. Kao posebno zabrinjavajući aspekt, i jedan od oblika izbornog nasilja ka samim biračima i dalje ostaje dokazana diskriminacija građana/ki na osnovu etničke pripadnosti i prebivališta.
Klasičniji slučajevi izbornog nasilja u BiH se javljaju u obliku traženja izborne prednosti od strane onih koji učestvuju u izbornoj utrci gdje se najčešće poteže za tehnikom diskreditacije političkog konkurenta ili oblicima klasičnog nasilja, uznemiravanja i zastrašivanja. Koalicija „Pod lupom“ je za Opće izbore 2022. godine zabilježila slučajeve neprimjerenog govora koji može podstaći vjersku, nacionalnu ili netrpeljivost po drugom osnovu, najčešće pripadnosti političkoj opciji, u 45 slučajeva u 23 općine/grada. Većina slučajeva odnosi izrazito neprimjeren govor ili netrpeljivost po osnovu političke pripadnosti gdje se posebno na društvenim mrežama, putem botova, lažnih profila i slično ulaže mnogo napora u defamaciju kandidata/kinja ili političkih oponenata. Međunarodna posmatračka misija Ureda za demokratiju i ljudska prava (ODIHR) je također zabilježila slučajeve upotrebe zapaljivog govora, ali i nekoliko izolovanih incidenata nasilja i uznemiravanja u Goraždu, Cazinu i Kaknju.
Jedan od oblika izbornog nasilja nad biračima predstavljaju i razni pritisci na birače kojima politički subjekti nastoje dobiti prednost u izbornoj utrci koristeći razne tehnike. Koalicija „Pod lupom“ je zabilježila različite primjere uvođenja u prava različitih kategorija i/ili davanja jednokratnih oblika pomoći stanovništvu po različitim osnovama: jednokratne novčane pomoći penzionerima, osobama sa invaliditetom, civilnim žrtvama rata, korisnicima boračke naknade, podjela paketa osnovnih životnih namirnica, pomoći mladima, a sve s realizacijom isključivo do izbornog dana. Osim toga, ODIHR je zabilježio slučajeve vršenja pritiska na zaposlene u javnom sektoru da učestvuju u predizbornim događajima aktuelnih zvaničnika ili da se ne angažuju u opozicionim aktivnostima. Ovakvi slučajevi izazivaju zabrinutost u pogledu sposobnosti birača da glasaju u slobodnoj atmosferi bez straha od odmazde.
Zbog svega navedenog, i pojave različitih oblika izbornog nasilja u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini, Koalicija „Pod lupom“ je stava da je neophodno i dalje intenzivno raditi na unapređenju izbornog procesa što uključuje tretiranje različitih oblika izbornog nasilja Izbornim zakonom BiH, kako bi se slične pojave u budućnosti spriječile i minimizirale. To podrazumijeva jačanje organa za provedbu izbora koji imaju najbitniju ulogu za uspostavljanje kredibilnih izbora oslobođenih izbornog nasilja, jačanje organizacija civilnog društva koje rade monitoring izbornog procesa i identifikuju slučajeve izbornog nasilja i iste prijavljuju nadležnim organima, te jačanje i snažnije uključivanje relevantnih policijskih i pravosudnih struktura u istrage i krivično procesuiranje tamo gdje je primjenjivo.
