Predstavljene su dvije analize finansijskog poslovanja političkih stranaka u izbornim godinama, rezultati Upitnika za političke stranke i interaktivna web aplikacija o troškovima izborne kampanje za Opće izbore 2018. godine. Ova aplikacija je prva takve vrste i pruža uvid u analitičke kartice o finansijskom poslovanju 19 političkih stranaka koje su parlamentarne na državnom ili entitetskom nivou. Web aplikaciju možete pronaći na linku www.podlupom.org/finansiranje.
Finansiranje političkih stranaka jedna je od najslabije uređenih i regulisanih oblasti izbornog procesa u Bosni i Hercegovini (BiH). Zakoni i propisi koji regulišu oblast finansiranja političkih stranaka su zastarjeli, nedorečeni, nedovoljnog opsega, propisiju izrazito niske sankcije koje su stimulirajuće za moguće prekršioce i krše se u praksi bez adekvatnih posljedica po prekršioce. Pojedini segmenti koji se oslanjaju na temu finansiranja političkih stranaka nisu regulisani pravnim okvirom, kao što je zloupotreba javnih sredstava u stranačke svrhe ili regulisanje rada povezanih pravnih lica u djelimičnom ili potpunom vlasništvu političkih stranaka ili visoko rangiranih dužnosnika stranaka.
Grupa država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope – GRECO dala je ukupno 9 preporuka vlastima BiH koje se odnose na unapređenje segmenta finansiranja političkih stranaka od kojih je na zadovoljavajući način implementirana svega 1 preporuka, 5 je djelimično implementirano, a 3 nisu uopšte implementirane.
Niz je evidentiranih, nerijetko u praksi dokazanih, problema i manjkavosti pravnog okvira u sadržajnom i tehničkom smislu i kod finansijskog poslovanja političkih stranaka (evidentiranje prihoda, rashoda i dugovanja), izvještavanja o finansijskom poslovanju (nedovoljna transparenstnost i kršenje rokova za izvještavanje), te kontroli finansijskog poslovanja (manjak kapaciteta, nedostatak koordinacije, neblagovremena kontrola, neizricanje sankcija usljed koruptivnog političkog uticaja i sl).
Sve navedeno upućuje na neophodnost unapređenja zakonske regulative u oblasti finansiranja političkih stranaka, što je svakako neodvojiv segment unapređenja cjelokupnog izbornog procesa za čim BiH žudi a građani/ke željno isčekuju godinama.
Ključni nalazi analiza postizbornih finansijskih izvještaja političkih stranaka o izbornoj kampanji za Opće izbore 2018. godine pokazuju da trećina (34%) političkih stranaka nije podnijela postizborne finansijske izvještaje o izbornoj kampanji za Opće izbore 2018. godine ili ih je podnijela sa zakašnjenjem, što je neznatan napredak u odnosu na Lokalne izbore 2016. godine kada to nije učinilo čak 57% političkih stranaka.
Troškovi izborne kampanje za Opće izbore 2018. godine iznosili su 9,6 miliona KM (14% dozvoljenog limita), što je oko 2,6 miliona KM više nego što je potrošeno za izbornu kampanju za Lokalne izbore 2016. godine. Političke stranke su najviše novca u kampanji trošile na kategoriju troškova „Ostali troškovi propagande (26% ukupnih troškova svih političkih stranaka tj. čak 2,5 miliona KM). Iz ove klasifikacije troškova i ove kategorije nije vidljivo na šta su stranke trošile javni novac iz kojeg se uglavnom finansiraju a ova kategorija troškova je više od 3 puta uvećana u odnosu na Lokalne izbore 2016. godine. Svrstavanje troškova u ovu kategoriju zapravo skriva stvarne troškove političkih stranaka u izbornoj kampanji.
Političke stranke ostvarile su prihode po svim osnovama u iznosu od 15,6 miliona KM u analiziranom izvještajnom periodu. Čak 70% prihoda političkih stranaka u analiziranom izvještajnom periodu dolazi iz budžeta različitih nivoa vlasti tj. građani u najvećoj mjeri finansiraju političke stranke.
Rashodi političkih stranaka u analiziranom izvještajnom periodu, a koji uključuju troškove izborne kampanje i administrativno režijske troškove, iznose 19,8 miliona KM i viši su za 4,2 miliona KM od evinedtiranih prihoda – to praktično znači da su stranke poslovale sa „gubitkom“ od 4,2 miliona KM u vrijeme izborne kampanje za Opće izbore 2018. godine. Politički subjekti su iskazali ukupna dugovanja u iznosu od 8,6 miliona KM u analiziranom izvještajnom periodu.
19 parlamentarnih političkih stranaka na državnom i entitetskom nivou, koje su dio posebnog uzorka za analizu, su u analiziranom izvještajnom periodu ostvarile ukupan prihod od 13,8 miliona KM. Ukupni rashodi 19 selektovanih političkih stranaka za isti izvještajni period iznose 17,6 miliona KM i viši su za 3,8 miliona KM od evidentiranih prihoda.
Na 19 političkih stanaka koje su u selektovanom uzorku ove analize otpada ukupno 88% ostvarenih prihoda svih političkih stranaka koje su učestvovale na Općim izborima 2018. godine (ukupno 69 političkih stranaka).
Upravo one stranke koje raspolažu sa najvećim količinama novca su i one koje osvajaju najviše glasova i mandata na izborima za državni i entitetske parlamente. Narodski rečeno: ”Koliko para, toliko muzike”.
Top 5 političkih stranaka po ostvarenim prihodima:
1. Stranka demokratske akcije (SDA);
2. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD);
3. Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH);
4. Savez za bolju budućnost (SBB);
5. Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH)
To su ujedno, uz Srpsku demokratsku stranku (SDS) na šestom mjestu, i jedine političke stranke koje su ostvarile preko milion KM prihoda.
Top 5 političkih stranaka po evidentiranim troškovima u izbornoj kampanji:
1. Stranka demokratske akcije (SDA);
2. Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH);
3. Savez za bolju budućnost (SBB);
4. Srpska demokratska stranka (SDS);
5. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)
To su ujedno, uz Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ BiH) na šestom mjestu, i jedine političke stranke koje su potrošile preko milion KM u izvještajnom periodu koji obuhvata i izbornu kampanju.
19 parlamentarnih političkih stranaka iz uzorka prijavile su ukupna dugovanja u iznosu od 7,5 miliona KM što čini 88% ukupnih dugovanja svih političkih stranaka.
PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE OBLASTI FINANSIRANJA POLITIČKIH STRANAKA U BiH
Koalicija Pod lupom dala je ukupno 12 preporuka za unapređenje oblasti finansiranja političkih stranaka u BiH, kako slijedi.
1. Pokrenuti reviziju pravnog okvira u oblasti finansiranja političkih stranaka u BiH i dati preporuke za unapređenja.
2. Povećati novčane kazne za političke stranke, odgovorna lica političkih stranaka i prekršioce za koje se utvrdi da su kršili odredbe Zakona o finansiranju političkih stranaka u BiH, Izbornog zakona BiH, drugih zakona i/ili provedbene akte CIK BiH (npr. minimalna kazna 100.000 KM).
3. Uvesti sankciju privremene zabrane finansiranja političke stranke iz budžeta ukoliko se utvrde nepravilnosti u njenom finansijskom poslovanju i izvještavanju.
4. Povećati „izvjesnost kažnjavanja“ kroz nezavisan rad institucija u skladu sa zakonom i u cilju prevencije nezakonitosti u oblasti finansiranja političkih stranaka.
5. Spriječiti zloupotrebu javnih resursa u predizborne svrhe i svrhe izborne kampanje kroz zakonsko regulisanje ovog pitanja.
6. U potpunosti i bez odlaganja implementirati preporuke GRECO-a koje se odnose na oblast finansiranja političkih stranaka u BiH.
7. Uvesti obavezu evidentiranja svih prihoda političkih stranaka pa i onih najmanje vrijednosti.
8. Ukinuti mogućnost priloga u gotovini i poštivati obaveze poslovanja preko jednog transakcijskog računa u banci.
9. Uvesti obavezu detaljnog prikaza rashoda u finansijskim izvještajima po novoj jednostavnijoj klasifikaciji rashoda kako bi građani blagovremeno imali uvid na šta političke stranke troše javni novac kojim se u najvećoj mjeri finansiraju.
10. Povećati transparentnost političkih stranaka u oblasti finansijskog poslovanja kroz javnu i proaktivnu objavu finansijskih pokazatelja i finansijskih izvještaja, a u skladu sa standardima otvorenosti podataka u izborima.
11. Unaprijediti sistem kontrole finansijskog poslovanja političkih stranaka kako u izbornoj tako i neizbornoj godini kroz jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta Službe za reviziju CIK-a, kao i uključivanjem drugih institucija koje kontrolišu finansijsko poslovanje pravnih lica ili nadležnost za reviziju finansiranja političkih stranaka prenijeti na institucije državne revizije.
12. Pokrenuti inicijativu o donošenju državnog zakona o političkim organizacijama.
